Opći je dojam da sustav gospodarenja otpadom nije sagledan na cjeloviti način, kako s lokacijskog tako i sa tehničko-tehnološkog aspekta.
Navedeno se može manje pripisati izrađivaču Plana koliko nejasnoj gradskoj strategiji postupanja s otpadom. Lokacije građevina su određene dokumentima prostornog uređenja, umjesto da su izabrane na temelju prethodnih analiza i planskih dokumenata gospodarenja otpadom. Tako npr.za odabranu lokaciju CGO-a “Resnik” strateška studija utjecaja na okoliš definira provođenje istražnih radova s svrhom utvrđivanja stanja podzemnih voda. To je trebalo napraviti davno prije utvrđivanja i potvrđivanja ove lokacije za CGO. Isto se odnosi i na lokacije „Obreščica“ i „Kostanjek“ koje su odabrane za kompostanu odnosno za reciklažno dvorište, obradu i odlaganje građevnog otpada bez da su poznati kriteriji po čemu su iste najprihvatljivije za predviđenu namjenu. Posebno je upitna lokacija „Kostanjek“, jer se pokušava pod „firmom“ sanacije klizišta izgraditi reciklažno dvorište i odlagalište građevnog otpada u dijelu grada koji spada po kvaliteti zraka obzirom na čestice u II, lošu kategoriju, što nije u skladu s člankom 42. Zakona o zaštiti zraka. Oko lokacije se nalaze i stambena naselja te je negativan aspekt rada RD mogući zbog buke te transporta kao i dodatne pojave klizišta.
Generalno,opis planiranog sustava je vrlo štur, nejasan u kontekstu rada/tehnologija građevina za gospodarenje otpadom, njihove tehnološke povezanosti i funkcionalnosti. Nije jasno vremensko korištenje odlagališta Jakuševac te nema kapaciteta novog odlagališta u sklopu CGO-a. Zbrinjavanje/oporaba mulj iz uređaja za obradu otpadnih voda je sviše načelno opisano, ne spominje se burza otpada, ne govori se ništa o načinu prikupljanja glomaznog otpada, njegove obrade, oporabe i zbrinjavanja itd.
Niti jedna građevina za gospodarenje otpadom nije definirana okvirnim kapacitetom niti je dana projekcija tokova otpada (kvalitativna i kvantitativna) kao rezultat primjene mjera za ispunjavanje zadanih ciljeva uključujući i projekciju smanjenja količina komunalnog otpada primjenom mjera za smanjenje količine otpada. Ovo se odnosi i na projekcije učinka donesene Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja komunalnog i biorazgradivog otpada. Odluka se ne spominje kao najvažniji operativni dokument već u kontekstu da će omogućiti naplatu na način da će stimulirati odvojeno prikupljanje otpada, a ona to nažalost zbog načina izračuna neće postići pogotovo kod višestambenih jedinica.
Za sprječavanje nastanka otpada su vrlo važno mjere ali su preopćenito napisane te ih treba zajedno s ostalim mjerama svesti na nužnu razinu detalja kako bi se znalo kako se planiraju provesti, u kojem periodu i na kojim mjerljivim postavkama počivaju.
