HSLS Splitsko – dalmatinske županije održao je konferenciju za medije na cesti odakle seže pogled na veliko, ali usitnjeno i nedovoljno poljoprivredno iskorišteno sinjsko polje. Liberali tvrde kako je upravo prevelika usitnjenost poljoprivrednih površina najveća barijera jačanju poljoprivrede i prehrambene industrije što bi moglo revitalizirati Dalmatinsku zagoru.
Politički tajnik dalmatinskog HSLS Hrvoje Garac iznio je njihove prijedloge koji idu u smjeru povezivanja poljoprivrede i prehrambene industrije sa turizmom:„Povezati proizvodnju hrane i turizam je nužno. Nažalost, danas je 80% hrane u turizmu iz uvoza, a osnovni razlog je nekonkurentnost domaćih proizvođača. Zato je važno pokrenuti okrupnjavanje poljoprivrednih površina (komasacija), regulirati tržišne odnose i izgraditi sustave za navodnjavanje i tek tada će poljoprivrednici biti konkurentni što će sigurno smanjiti potrošnju robe iz uvoza, ali i stvoriti perspektivu za izvoz naših proizvoda u zemlje EU.”
HSLS-ovci kažu kako je ova tema važna za Splitsko-dalmatinsku županiju s obzirom da su na tom području tri velika polja; sinjsko, imotsko i vrgoračko ukupne površine 15 000 ha. S obzirom na prometnu povezanost i povećani broj dolazaka inozemnih gostiju stvara se mogućnost da se domaći proizvodi lakše prodaju.
Županijski potpredsjednik Ante Zec istaknuo je potrebu smanjenja porezne presije na poljoprivrednike, obrtnike te male i srednje poduzetnike: “Potrebno je smanjiti PDV na hranu na 10% te PDV za repromaterijal sa 25% na 6%. Ovako su ulazni troškovi proizvodnje previsoki što utječe na cijenu finalnog proizvoda. Sa ovako malim površinama, velikim troškovima repromaterijala i neredu na tržištu čudo je da uopće opstaju. Također, naš je prijedlog da se osnuje agrobanka koja bi povoljnim kreditnim linijama sufinancirala poljoprivrednu proizvodnju.”
Hrvoje Garac je obrazložio i prijedlog vezan uz nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta. Kao u Danskoj poljoprivredno zemljište mogao bi naslijediti jedan nasljednik ukoliko isplati ostale i plati nasljednu taksu. Ako nasljednika nema, tada bi zemljište preuzela agencija koja bi dala u zakup, a sredstva bi se podijelila.
Kao krajnji potez predlažu uvođenje poreza na korov. Taj bi porez, tvrdi Zec, trebao biti stimulativan i treba ga uvesti onda kada su stvoreni svi preduvjeti za poljoprivrednu proizvodnju (nakon sniženja poreza, okrupnjavanja, tržišne uređenosti, izgradnje sustava za navodnjavanje) u cilju jačanja poljoprivredne aktivnosti.
Zaključno, dalmatinski HSLS je predložio slijedeće promjene:
1. Okrupnjavanje poljoprivrednih površina, regulaciju tržišnih odnosa i izgradnju sustava za navodnjavanje
2. Smanjenje poreza za poljoprivrednike, male i srednje poduzetnike (niži PDV na hranu i repromaterijal)
3. Racionalnu i efikasnu politiku upravljanja poljoprivrednim zemljištem (nasljeđivanje zemljišta za jednog nasljednika, određivanje granice minimalne površine za diobu)
4. Poljoprivrednu banku kao podršku poljoprivrednicima te stimulativni porez na korov kojeg treba uvesti nakon komasacije, uređenja tržišta i izgradnje sustava za navodnjavanje
5. Potpore OPG-ovima, mladim i „zelenim” poljoprivrednicima, iniciranje udruživanja u klastere i mehanizacijske prstene.