„Obrazovanje i znanost osnovni su resurs razvoja, a investicija u obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala je ključna dugoročna mjera ozdravljenja gospodarstva.
Nažalost, brojke u Hrvatskoj od tih principa odudaraju:
– Izdvajanje za obrazovanje i znanost je duplo niže od onog u članicama EU
– Broj visokoobrazovanih u Hrvatskoj je 14,9%, dok je prosjek visokoobrazovanih u EU 22%
– Broj odraslih koji se usavršavaju svake godine u Hrvatskoj jest 2,2% zaposlenih, dok je prosjek u EU oko 20%
– Hrvatska znanost nedovoljno je povezana s gospodarstvom i ne prati njegove potrebe „rekli su na konferenciji za novinara održane u petak 30. rujna 2011. godine u Splitu prof. dr. Ljiljana Vidučić, članica Predsjedništva HSLS-a i Predsjednica splitskog HSLS-a, Predsjednik Odbora za gospodarstvo HSLS-a Ogranak Split dr. sc Ljudevit Pranić, predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i međunarodnu suradnju HSLS-a ogranak Split mr.sc. Ivo Grga i potpredsjednik Odbora za gospodarstvo splitskog HSLS-a Tonći Blažević, dipl. ing.
HSLS stoga u svojim Smjernicama programa za obrazovanje predlaže 10 točaka:
1. Izdvajanje iz proračuna za obrazovanje i znanost povećati do 8,5 posto BDP-a;
2. Povećati plaće učiteljima, nastavnicima, profesorima i znanstvenicima, primjereno kvaliteti i rezultatima njihovog rada;
3. Ukinuti školarine (upisnine) za uspješne i redovite studente, uz uvođenje povlaštenih učeničkih i studentskih kredita za ostale;
4. Inovacije te transfer novih tehnologija u gospodarstvo uvesti kao jedan od ključnih kriterija napredovanja u znanosti i visokom obrazovanju;
5. Utemeljiti Otvorenu nacionalnu zakladu za obrazovanje odraslih radi brže prekvalifikacije nezaposlenih u skladu s potrebama gospodarstva;
6. Uvesti „malu maturu“, kako bismo spriječili hiperprodukciju „odlikaša“ ;
7. Uvesti nastavu u jednoj smjeni po modelu „sve u školi“ (prehrana, pisanje zadaća, dopunska nastava, dopunske aktivnosti, sport) ;
8. Smanjiti broj obveznih predmeta, a povećati broj izbornih predmeta na svim razinama obrazovanja;
9. Poticati regionalni razvoj jačanjem mreže tehnoloških i znanstvenih parkova te uključiti stručnjake iz dijaspore u obrazovanje i znanost Hrvatske;
10. Izraditi nove zakone u obrazovanju i znanosti ODMAH, u suradnji s gospodarstvom, sindikatima, učenicima, nastavnicima i profesorima.
HSLS predlaže da se izdvajanje iz proračuna za obrazovanje i znanost poveća na srednji rok do europskoga prosjeka, koji iznosi 8,5 posto BDP-a. EU je preporučila zemljama članicama da ne režu izdvajanja u znanost jer će to kasnije platiti sporijim izlaskom iz krize i teže se boriti s konkurencijom. Hrvatske je sa 4,55% u 2009. smanjila izdvajanje za obrazovanje i znanost na 4,38% BDP-a. Pored toga moguće je prelijevanje sredstava među ministarstvima pa je upitno koliko je stvarno izdvojeno. Jedan od problema je i „podmlađivanje“ sveučilišta. Doktoranti se nemaju gdje zaposliti iako ih je premalo. Svega ih je 3100, dok ih je u Sloveniji
HSLS se zalaže za vraćanje digniteta nastavnicima, profesorima i znanstvenicima uz povećanje plaća sukladno rezultatima rada.
Nadalje, HSLS se zalaže i za ukidanje školarine za uspješne i redovite studente, te uvođenje povlaštenih učeničkih i studentskih kredita za ostale. S jedne strane, nema besplatnog studiranja jer svi plaćaju preko plaćanja poreza. S druge strane, studentima iz obitelji s nižim prihodima koji ne mogu računati na financijsku podršku obitelji otežan je pristup obrazovanju, ili moraju istovremeno i raditi te su im rezultati lošiji. Hrvatska kao potpisnica Bolonjskog procesa mora omogućiti pristup visokom obrazovanju i mladima iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa.
Učenje mora postati temeljna vrijednost, a ulaganje u znanje najvrjednija investicija. Međutim samo 2,2 posto radno sposobnih ljudi u Hrvatskoj se dodatno usavršava, prekvalificira i obrazuje, dok u Danskoj 30 posto, a Švedskoj preko 30 posto. Hrvati još nisu dosegli interes za nešto što se u svijetu naziva permanentnim učenjem. Stoga HSLS što se tiče obrazovanja odraslih predlaže utemeljenje Nacionalne zaklade za obrazovanje odraslih radi brže prekvalifikacije nezaposlenih u skladu s potrebama gospodarstva.
U prvoj godini mandata radi prilagodbe radne snage poslodavcima i potrebama gospodarstva trebalo odmah izraditi nove zakone o obrazovanju i znanosti. U izradu zakona od samog početka treba uključiti sve zainteresirane (nastavnike, profesore, gospodarstvenike), a ne kao da sada da se javnost uključi tek u javnoj raspravi.