Na konferenciji za novinare održanoj 29. svibnja 2012. u HSLS-u pod nazivom „150 dana Vlade, da li je Hrvatska doživjela promjene?“ sudjelovali su Darinko Kosor i Vladimir Ferdelji.
Predsjednik Kosor ocijenio kako je aktualna vlada nastavlja tamo gdje je stala loša prethodna vlada te kako se tijekom proteklih 150 dana od dolaska nove vlade u Hrvatskoj ništa nije promijenilo.
“U Hrvatskoj nije došlo do promjene važnih ekonomskih politika i ova vlada nastavlja tamo gdje je stala loša prethodna vlada”, poručio je Kosor sa konferencije za novinare.
Nismo zadovoljni brzinom kojom vlada provodi gospodarske i društvene reforme, a većina onog o čemu su govorili u kampanji nije niti započeto, ustvrdio je dodavši također kako će njegova stranka dati svaku javnu i političku podršku aktualnoj vladi ako se ona odluči za provedbu važnih gospodarskih reformi.
“Ono što će obilježiti 2012. je ponovni povratak u službenu recesiju”, ustvrdio je Kosor dodavši kako će inflacija u ovoj godini biti najveća u zadnjih pet godina i prijeći 3,5 posto.
Posljednjih pet mjeseci obilježio je pad proizvodnje, pad robnog izvoza, pad privatne potrošnje i porast udjela državne potrošnje u BDP-u. Naglasak ove vlade je isključivo na kontroli proračunskog deficita kao uvjeta za održavanje kreditnog rejtinga, ocijenio je Kosor.
Ništa nije napravljeno po pitanju provedbe društvenih reformi – u državnoj i lokalnoj upravi i samoupravi kao ni u državnim tvrtkama, kazao je.
“Bez provedbe reformi neće doći do podizanja razine konkurentnosti gospodarstva. Bez veće konkurentne sposobnosti neće se povećati izvoz, a bez njegovog rasta nema dugoročno održivog gospodarskog rasta”, poručio je čelnik HSLS-a.
Umjesto da ubrzano provodi strukturne reforme te otklanja prepreke za poticanje direktnih investicija, kazao je, Vlada najavljuje daljnju poreznu presiju, kao što je najava poreza na nekretnine.
Vladimir Ferdelji naglasio kako u Hrvatskoj vlada antipoduzetnička klima te da se putem medija vodi jaka anatimenadžerska kampanja u kojoj se krivica za nastale rezultate u gospodarstvu pokušava s političara i okvira makroekonomske politike koju oni vode, prebaciti na menadžere. Po njegovom mišljenju makroekonomski okvir je takav da se ne može očekivati da će privatni investitori značajno investirati u proizvodnju jer se ona u Hrvatskoj ne isplati.
“Pitam se kakvi su to potezi koji su u prva tri mjeseca ove godine učinili da je industrijska proizvodnja pala za 5,3 posto, izvoz za 5,2 posto, broj zaposlenih je smanjen za 2,3 posto, a zaduženost je porasla za 2,5 milijarde eura”, zapitao se.