AGENDA za produktivnu Hrvatsku
U vremenu krize liberalne demokracije i raširenog nezadovoljstva građana politikom, možemo vidjeti kako su sve snažnije razne demagoške, populističke i autoritarne političke opcije. Pritom se sve češće koriste raznim dezinformacijama kojima nagrizaju vrijednosti i institucije liberalne demokracije, Europske unije i NATO saveza.
Čvrsto podržavamo slobodnog i odgovornog pojedinca u otvorenom društvu i na slobodnom tržištu, odnosno institucije liberalne demokracije koje su razvijene kroz Europsku uniju i NATO savez. Time se protivimo raznim populistima, demagozima, prodavačima magle, širiteljima dezinformacija i zagovornicima autoritarnih sustava koji su izvan transatlantskog institucionalnog okvira liberalne demokracije.
Ključevi uspjeha naše zemlje
-
Slobodno tržište najbolje je jamstvo prosperiteta svih ljudi.
-
Transparentna liberalno-demokratska država sa snažnom političkom participacijom građana i odgovornim javnim menadžmentom.
-
Manje kvalitetnih ljudi u administraciji odradit će više i mnogo kvalitetnije nego masa birokracije koja tjera produktivne pojedince.
-
Nužan institucionalni okvir za uređeno tržišno gospodarstvo umjesto previše državnih funkcija i prekomjerne birokracije.
-
Podrška građanima, srednjem sloju i privatnom sektoru da prodišu i da im ostane više od plodova vlastitog rada.
-
Razvoj društva koje cijeni i potiče individualnost, kritičko razmišljanje o složenim problemima, stvaranje vrijednosti i zarađen uspjeh.
-
Hrvatska će davati aktivan doprinos EU i NATO okviru kako bi se zajednički i trajno pružalo najbolje jamstvo slobode.
Moramo sustizati one koji su nas prestigli
Hrvatska na dugi rok mora sustizati ekonomski standard zemalja kao što su Estonija, Litva, Slovačka i Češka. Prije toga, prva stepenica je kako na srednji rok pokušati prestići Rumunjsku, Mađarsku i Latviju. Na dugi rok, do 2030., biti će izazov doseći i 75% prosječnog europskog ekonomskog standarda.
Zato pružamo konkretne i mjerljive odgovore kako povećati konkurentnost, ekonomske slobode i olakšati poslovanje, kako bismo do 2025. godine, na temelju svjetskih metodologija, ušli u TOP 45 zemalja u svijetu. Istovremeno, imamo priliku ući u TOP 15 EU-a prema digitalizaciji.
Posljednji službeni rezultati za Hrvatsku prema svjetskim izvješćima upućuju na nekoliko bitnih činjenica:
-
Nastavlja se trend niske konkurentnosti zauzimanjem tek 63. mjesta u svijetu (prema Svjetskom gospodarskom forumu), odnosno na začelju EU-a.
-
Uvelike zbog regulatorne reforme gospodarstva umjereno je povećana razina ekonomske slobode (prema Fraser Institutu). Pritom je Hrvatska u desetak godina napredovala sa 87. na 61. mjesto (čime je sustigla Mađarsku, a ispred je Slovenije i Poljske).
-
Zbog regulatornih reformi u nekoliko područja poslovnog okruženja Hrvatska je došla na 51. mjesto prema Doing Business izvješću Svjetske banke (58. mjesto u prethodnom izvješću, 103. mjesto prije desetak godina). U realnom vremenu je Hrvatska i poboljšala rezultat, zbog uvođenja jednostavnijeg i jeftinijeg sustava pokretanja poslovanja. U svakom slučaju, Hrvatska se pozicionirala u prosjek EU-a prema lakoći poslovanja i sada je zadaća da se približi što više (naj)boljim praksama.
-
Reguliranost pristupa tržištu usluga smanjena je u razdoblju 2013.-2018. s jedne od najviših razina u prosjek članica Europske unije i OECD-a (OECD PMR 2018 izvješće). Hrvatska je pritom u TOP10 EU država koje imaju najmanje regulacije pristupa tržištu usluga, glavnih tržišnih profesija, mrežnih usluga i sektora trgovine, što je posljedica liberalizacije tržišta usluga.
-
Indeks digitalizacije (DESI indeks Europske komisije) je povećan, tako da je Hrvatska sada 20. u Europskoj uniji. Više nije na dnu s Bugarskom, Rumunjskom i Grčkom, nego je bolja i od Poljske, Italije, Mađarske, Cipra i Slovačke, a malo lošije pozicionirana u odnosu na Portugal, Češku i Latviju.
Digitalno tržišno gospodarstvo razvijano kroz ulaganja privatnog sektora
-
Rast gospodarstva treba se temeljiti na privatnim ulaganjima, posebice stranim ulaganjima (FDI), u tehnologije i inovacije koje će stvarati izvoz roba i usluga dodane vrijednosti. Pritom se produktivnost gospodarstva može povećati kombinacijom ulaganja u tržišno relevantne vještine, istraživanja i inovacije, digitalizaciju i umjetnu inteligenciju, standarde kvalitete, smanjenjem poreza i regulacija te punom integracijom u europsko digitalno jedinstveno tržište.
-
EU novac može biti samo sekundarni oslonac za razvoj. Proračun Europske unije u narednom sedmogodišnjem razdoblju otvara priliku za privlačenje 22 milijarde eura. Time se otvara važna podrška razvoju ukoliko se sredstva ulože u poticanje rasta privatnog sektora. Pritom su generalni prioriteti Unije ulaganja u digitalnu i zelenu tranziciju, istraživanje i inovacije, odnosno primjerice digitalne vještine, industriju 4.0., željezničku infrastrukturu, energetsku učinkovitost, detekciju dezinformacija, podršku strukturnim reformama i dr.
-
Kako bi se povećala razina digitalizacije, potrebno je ukloniti sve prepreke i namete koji usporavaju privatne investicije u digitalnu infrastrukturu, ulagati u razvoj 5G mreže (uz jamstvo sigurnosti podataka) i optičke mreže, ulagati u potpunu digitalizaciju javne uprave i raditi na zadržavanju IT talenata (za što su bitna i porezna rasterećenja rada, kroz flat tax i sniženje doprinosa).
-
Ulaganja privatnog i javnog sektora u istraživanje i razvoj mogu se podići s trenutnih 1 na okvirno 2% BDP-a na srednji rok, odnosno na 3% na dugi rok. Samo na taj način može osigurati dugoročno održiv okvir za konkurentnost i rast.
-
Stopa zaposlenosti (20-64) trebala bi imati perspektivu prelaska 70% na dugi rok, uzimajući pritom u obzir epidemiološku situaciju i duboke strukturne i šire društvene probleme na tržištu rada.
-
Pristupanje OECD-u otvara Hrvatskoj velike mogućnosti za prilagodbu javnih politika dobrim praksama (novog) javnog menadžmenta koje postoje u najrazvijenijim zemljama zapadnog svijeta.
Nastavak deregulacije kako bi se olakšalo stvaranje vrijednosti
-
Manji broj zakona i pravilnika. Za svaki novi zakon ukinuti barem dva postojeća (1 „dolaziʺ, 2 „odlazeʺ).
-
Regulatorni sanduk kako se prilikom testiranja inovacija i prvotnog tržišnog pristupa novih proizvoda i usluga regulatorni zahtjevi ne bi primjenjivali.
-
Nastavak razvoja procjena gospodarskih učinaka propisa za male i srednje poduzetnike te jačanje regulatorne transparentnosti.
-
Podrška razumnoj mjeri zaštite okoliša pomoću zelenih inovacija privatnog sektora, umjesto oslanjanja na nove (zelene) poreze i regulacije.
-
Otvaranje i poticanje tržišne konkurencije u svim gospodarskim sektorima, tako da ih oslobodimo od vlasničkih udjela i kontrola države. Nastavak i ubrzanje prodaje cjelokupnog CERP portfelja gdje je još nekoliko stotina poduzeća. Mogućnost zadržavanja minimalnog broja poduzeća u kojima je javni interes strateški opravdan (npr. podzemno skladištenje plina, vode, šume, infrastruktura), uz sustav javnog upravljanja sukladan standardima OECD-a.
-
Nastavak provedbe liberalizacije tržišta usluga, pogotovo radi smanjivanja prereguliranosti kao i broja reguliranih profesija. Prevencija novih prepreka, pogotovo novim poslovnim modelima i digitalnim platformama.
-
Nastavak smanjenja raznih administrativnih zahtjeva kod dozvola i procedura te neporeznih i parafiskalnih davanja, a prioriteti su sljedeći:
Nastaviti ubrzavati i digitalizirati razne dozvole i procedure, sve do lokalne razine.
Objediniti i smanjiti troškove više vodnih naknada.
Naknada za obnovljive izvore energije, spomenička renta, naknada za radiofrekvencijski spektar i RTV pristojba trebaju se barem upola smanjiti.
Razna komorska udruženja i turistička zajednica trebaju biti dobrovoljni.
Ukinuti gotovo sve upravne pristojbe.
Ukinuti obvezne javnobilježničke ovjere.
Ukloniti ulogu FINA-e kod naplate ovrha.
Obvezan tehnički pregled vozila svake tri godine i niže cijene.
Osloboditi poslodavce troškova bolovanja već nakon 15 dana.
Transparentna i tanja država
-
Transparentan online proračun na koji građani mogu utjecati, po uzoru na transparentni Bjelovar, odnosno zakonska obveza za sve lokalne i regionalne jedinice.
-
Uvođenje međunarodnih standarda kvalitete (ISO) zbog poboljšanja javnog menadžmenta.
-
Srednjoročno smanjivanje javnog duga u BDP-u kako bi se zaustavilo oporezivanje budućih generacija.
-
Srednjoročno smanjivanje troška države prema 40 % BDP-a, kao na primjeru Estonije i Latvije.
-
Srednjoročno smanjivanje troška plaća cijelog javnog sektora barem 10 %, u skladu sa stvarnim mogućnostima gospodarstva, kao u Poljskoj i Češkoj. Nelinearno smanjenje troškova plaća koje trebaju ovisiti o učinku, kvaliteti i inovativnosti, odnosno kompetitivnom mjerenju kvalitete upravljanja.
-
Sustavna digitalizacija cijele administracije i ubrzanje raznih usluga i dozvola.
-
Manji broj državnih tijela, lokalnih dužnosničkih i predstavničkih pozicija i broja lokalnih jedinica. Općine moraju dokazati samoodrživost, što znači mogućnosti odnosno obvezu spajanja sa susjednim jedinicama, zbog razvoja kapaciteta za lokalne javne politike.
-
Jačanje temeljnih funkcija države na nužan uređeni okvir za klasične i europske poslove: nacionalna sigurnost (vojska, policija, obavješćivanje), diplomacija, infrastruktura, temeljni okvir za slobodno tržište (unutarnje tržište i tržišno natjecanje), podrška poslovnom okruženju, projekti i programi Europske unije te drugi nužni poslovi. Takvi poslovi trebaju se ojačati standardima kvalitete i profesionalnosti prema modelu novog javnog menadžmenta, koji su uvele napredne europske i anglosaksonske zemlje. Time bi se stvorio kvalitetan institucionalni okvir za uređeno tržišno gospodarstvo (ordoliberalizam), uz što manje birokratskih uplitanja i reguliranja. Država je dobra dok su njezine ovlasti ograničene te ih potpuno transparentno nadziru porezni obveznici i svi građani.
Manji porezi ostavit će više novca svima nama
-
Poštenije i ravnomjernije oporezivanje dohotka i dobiti, najbolje flat tax 15%, a svakako sniženje najviše stope poreza na dohodak i dobit.
-
Rasterećenje radnika i poduzetnika postupnim smanjivanjem i srednjoročnim ograničenjem doprinosa prema barem 33%.
-
Mogućnost plaćanja PDV po naplati za sve poduzetnike.
-
Deregulacija minimalnog koeficijenta za obračun plaća i doprinosa poduzetnika.
-
Potpuno porezno priznavanje svih poslovnih troškova.
-
Nastavak ubrzanja porezne administracije i smanjivanja vremena za ispunjavanje poreznih obrazaca.
-
Sprečavanje visoke inflacija kao poreza koji bi se prelio na cijene koje plaćaju građani. Podrška nastavku kontinuiteta neovisnosti Hrvatske narodne banke (HNB) u održavanju stabilnosti cijena i bankarskog sustava. Hrvatska bi do 2024. trebala uvesti euro.
Snažna reforma zdravstvenog i mirovinskog sustava kao uvjet rasterećenja rada
-
Mirovinska reforma usmjerena na jačanje dobrovoljne štednje građana, mogućnost revidiranja i barem smanjenja povlaštenih mirovina (za nekoliko milijardi kuna minimalno) te zadržavanje postojeće penalizacije privremenih umirovljenja.
-
Zdravstvena reforma usmjerena na racionalnije i profesionalno upravljanje troškovima javnih bolnica i nabavom lijekova, otvaranje ravnopravne i transparentno nadzirane prilike za konkurenciju primarnih zdravstvenih osiguranja i bolnica, smanjenje izuzeća od neplaćanja participacija i ulaganja u preventivu (zbog smanjenja troškova liječenja i lista čekanja). Bolnicama trebaju upravljati osobe s vještinama financijskog i javnog menadžmenta.
Reforma tržišta rada i obrazovanja za vještine budućnosti
-
Nastavak razvoja dualnog obrazovanja kako bi se stjecale praktične vještine kao u Njemačkoj i Austriji.
-
Kurikularna reforma usmjerena na dodatno rasterećenje od nepotrebnih sadržaja i vještine za digitalno tržište, otvoreno društvo, zdrav život, financijsku pismenost i poduzetništvo – uz što više izbornih predmeta.
-
Poticanje digitalnih i poduzetničkih vještina te poboljšanje rezultata na PISA testovima kako bi se povećale mogućnosti zapošljavanja. Nastavak ulaganja u znanost iz fondova Europske unije.
-
Mogućnost uvođenja vaučera za odabira svih obrazovnih usluga po uzoru na Švedsku.
-
Jednostavnije radno zakonodavstvo prema modelu fleksigurnosti kakav imaju Danska, Nizozemska i Austrija. Visina naknada nezaposlenima prilagođena troškovima života, posebice onima koji imaju djecu, ali strogo pod uvjetom da aktivno traže posao i uz strogu kontrolu korištenja tih naknada i pohađanje programa za prekvalifikacije. Sprečavanje mobinga na radnom mjestu i zaštita osoba s posebnim potrebama. Nastavak aktivnih mjera poticanja prekvalificiranja nezaposlenih prema potrebama digitalnog tržišta.
-
Zakonita, održiva i talentirana imigracija koja se u cijelosti integrira u pravni i kulturni okvir Hrvatske i Europske unije.
-
Ukidanje zakonskih zabrana i ograničenja rada, uključujući rad trgovina nedjeljom, kao i činjenicu da je Hrvatska rijetka članica EU-a koja zabranjuje prostituciju.
Reforma Europske unije – više tržišta a manje administracije
-
Podrška nastavku smanjenja europskih regulacija koje otežavaju pristup jedinstvenom tržištu, kroz REFIT platformu.
-
Unija treba imati jake institucije u bitnim područjima kao što su temeljni okvir za jedinstveno tržište, tržišno natjecanje, trgovinska politika, podrška strukturnim reformama, infrastruktura, energetska sigurnost, kontrola vanjske granice, borba protiv dezinformacija itd.
-
Puna provedba europskog Akcijskog plana protiv dezinformacija. Važna je uloga civilnog društva i privatnog sektora u detektiranju dezinformacija i edukaciji građana, a bez pokušaja reguliranja slobode govora. Time se otvara velika tržišna prilika za razvoj privatnih analitičkih i obavještajnih usluga koje sustavi nacionalne sigurnosti mogu ugovarati radi detekcije dezinformacija.
-
Osnivanje europske središnje obavještajne agencije (poput američke CIA-e). Obavještajne usluge mogu se ugovarati s privatnim sektorom.
-
Otvorenost Europske unije za pregovore sa SAD-om radi stvaranja transatlantskog jedinstvenog tržišta (zajedno s Kanadom).
-
Podrška reformi Svjetske trgovinske organizacije kako bi se uspostavila poštena slobodna trgovina.
-
Važnost jedinstvenog energetskog tržišta, diversifikacije dobavnih pravaca zbog povećanja energetske neovisnosti (LNG terminal na Krku te koncesije za istraživanje i vađenje nafte i plina na kopnu i moru).
-
Nastavak kontrole vanjske granice Europske unije radi sprečavanja nezakonitih i masovnih prelazaka granice.
-
Podrška proširenju Europske unije i NATO-a na zemlje Istočnog partnerstva (Ukrajina, Gruzija, Moldavija)i Jugoistočne Europi, uz precizno ispunjavanje svih kriterija pristupanja i puno prethodno usklađivanje s EU zakonodavstvom.
-
Podrška razvoju Bosne i Hercegovine kao konsocijacijske liberalne demokracije u kojoj se poštuje ravnopravnost svih pojedinaca, kao i triju konstitutivnih naroda i svih nacionalnih manjina.
-
Podrška teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine i Moldavije te sigurnosti države Izrael.
Transatlantska vanjska i obrambena politika kao temeljno jamstvo liberalne demokracije
-
Jačanje transatlantskog partnerstva sa SAD-om u razvoju i zagovaranju liberalne demokracije te obrambene i obavještajne suradnje u okviru NATO saveza (kao što to rade baltičke zemlje, Poljska, Češka i Rumunjska).
-
Provedba NATO dogovora o povećanju obrambenih ulaganja na barem 2 % BDP-a do kraja 2023., što uključuje nabavu borbenih zrakoplova zapadne proizvodnje, postrojbe za specijalne operacije i mornaricu.
-
Zadržavanje hrvatskih vojnika u operaciji NATO saveza u Litvi i Poljskoj te mogućnost podrške drugim saveznicima.
-
Jačanje suradnje sa zemljama inicijative Tri mora.
-
Podrška promicateljima individualnih sloboda i ljudskih prava u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kini, Hong Kongu, Tajvanu i drugim zemljama koje su željne slobode od represije autoritarnih režima.
Svjetonazor klasičnog liberalizma
· Naš svjetonazor nalazi se između dviju ideološki suprotstavljenih strana. · Liberalna demokracija polazi od zaštite slobode svakog pojedinca od vladavine mase. · Prepoznajemo jednaka i neotuđiva prirodna prava svake osobe na život, slobodu i traganje za srećom. · Zalažemo se za toleranciju umjesto instrumentaliziranja politike u svrhu reguliranja tuđih života. · Odnos prema različitostima i manjinama pokazuje na koji se način liberalna demokracija ostvaruje. · Naučimo već jednom da svatko živi svoj život tako da radi na sebi i izgrađuje bolju zajednicu. |
-
Držimo da postoje jednaka i neotuđiva prirodna prava svake osobe na život, slobodu (savjesti, vjere, mišljenja i govora) i traganje za srećom na temelju uživanja prava vlasništva i poduzetništva. Ta su prirodna prava vječna i ne ovise o volji bilo koje osobe, niti se mogu proizvoljno mijenjati političkim odlukama. Zato su neotuđiva i darovana su kroz dostojanstvo svakoj osobi. Glavna uloga države je da štiti ta prirodna prava odnosno naše slobode. Država mora biti uvijek ograničena u svojem dosegu i izvršavanju svojih ovlasti.
-
Važna je uloga društva da kroz dobrovoljne interakcije čuva vrijednosti slobode, jednakosti i bratstva. Svaki pojedinac ima talente da radi na sebi i dobrovoljno stvara dobrobit zajednice kroz aktivnu participaciju i služenje drugima.
-
Podrška seksualnim slobodama svake osobe.
-
Podrška trenutnom zakonskom rješenju za medicinski potpomognutu oplodnje i protivljenje bilo kakvim ograničenjima.
-
Sprečavanje zabrane pobačaja kao i podizanja granice dopustivosti pobačaja iznad 10 tjedana trudnoće.
-
Podrška postojećem zakonskom rješenju za istospolna civilna partnerstva.
-
Snažna podrška ulozi nacionalnih manjina i vjerskih zajednica u stvaranju tolerantnog i uključivog građanskog društva.