HSLS: Je li Hrvatska izgubila energetsku neovisnost?

Facebooktwittergoogle_plus

tiskovna o INI
U ponedjeljak 5. rujna u prostorijama središnjice HSLS-a održana je tiskovna konferencija na kojoj su sudjelovali predsjednik HSLS-a Darinko Kosor, glavni ekonomski strateg HSLS-a Josip Budimir te savjetnik predsjednika HSLS-a za energetiku Jasminko Umičević. U nastavku pročitajte sadržaj tiskovne konferencije.

INA Industrija nafte najveći je i najznačajniji energetski subjekt u Republici Hrvatskoj te pokriva oko 60% ukupnih energetskih potreba, odnosno energetske potrošnje u RH.

Sabor Republike Hrvatske usvojio je u listopadu 2009. godine Strategiju energetskog razvoja za razdoblje do 2020. godine.

Glavni cilj Strategije energetskog razvoja RH predstavlja osiguranje uravnoteženog razvoja energetskog sustava koji treba hrvatskim građanima i hrvatskom gospodarstvu omogućiti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu energiju.

Sigurnost opskrbe energijom potrebno je osigurati povećanim iskorištavanjem vlastitih resursa i potencijala, učinkovitom uporabom energije, raznolikošću dobavnih pravaca i izvora energije, te uporabom obnovljivih izvora energije.

Nafta će i dalje imati vodeći udio u ukupnoj i neposrednoj potrošnji energije u Republici Hrvatskoj, a predviđa se i porast potrošnje prirodnog plina.

Radi toga je od posebne važnosti dovršetak modernizacija hrvatskih rafinerija u sastavu INE, osiguranje dugoročnih ugovora za isporuku prirodnog plina, modernizacija naftovodnog i transportnog sustava za prirodni plin, te nastavak sudjelovanja u realizaciji izgradnje međunarodnih naftovoda i plinovoda.

U ožujku 2011. godine mađarska Vlada (država) otkupila je 21,2% udjela u naftno-plinskoj kompaniji MOL, nekada mađarskoj nacionalnoj kompaniji, od Surgutneftegaz-a, a u međuvremenu, mađarska je Vlada preuzela kontrolu i nad dodatnih 3,6%, te danas raspolaže sa cca 24,8% udjela u MOL-u.

Ovom transakcijom mađarska je država postala najveći pojedinačni dioničar u MOL Grupi koja je jedan od najvećih energetskih subjekata u srednjoj i jugoistočnoj Europi.

Svoju odluku o ulasku u vlasničku strukturu MOL-a mađarska je Vlada objasnila potrebom zaštite mađarskih nacionalnih interesa, te je najavila da će, kao najveći dioničar u MOL-u, imati presudan utjecaj na poslovanje MOL Grupe, što u na čelu predstavlja sasvim legitiman zahtjev obzirom na gospodarski značaj i veličinu MOL-a.

No međutim, nameće se pitanje – hoće li i kada mogući partikularni interesi mađarskih političkih stranaka na vlasti (ali i u oporbi) prevladati kod donošenja poslovnih odluka u MOL Grupi i kakve će posljedice tih poslovnih odluka imati po svoje gospodarstvo Republika Hrvatska s obzirom da MOL ima prevladavajući utjecaj u upravljanju INA Industrijom nafte?

Temeljem zaključenih izmjena i Dodataka Dioničkom ugovoru potpisanih 30.01.2009.  godine MOL upravljan Ina-om na način kao da je  većinski vlasnik, odnosno posjeduje preko 50% udjela u INA Industriji nafte.

HSLS je još krajem ožujka 2011. godine zatražio od Vlade RH, zbog upitne zakonitosti tih Dodataka dioničkom ugovoru kao i situacije proizašle iz objave privatne ponude za kupnju dionice INE od strane MOL-a, žurno donošenje propisa kojim bi se privremeno zaustavilo stjecanje dionica INE do dovršetka istraga vezanih na moguće kriminalno postupanje najviših državnih dužnosnika tijekom pregovaranja tih izmjena dioničkog ugovora, a kojim izmjenama je INA predana na upravljanje MOL-u uz simbolični utjecaj hrvatske Vlade.

Predsjednica Vlade gospođa Jadranka Kosor promptno je najavila donošenje toga Zakona, a da bi samo nekoliko dana kasnije promijenila mišljenje te donošenje prijedloga Zakona skinula sa dnevnog reda sjednice Vlade uz obrazloženje da se donošenje Zakona odgađa na kraći period.

Kao što je poznato, u međuvremenu je MOL nastavio putem različitih i upitnih kanala i institucija stjecati dionice INE, čija je ocjena legalnosti, prema dostupnim informacijama, predmet postupaka Državnog odvjetništva RH, te Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).

Isto tako, javnost je obaviještena da se vodi istraga protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog osnovane sumnje da je primio mito u iznosu od 10 milijuna EUR od predsjednika Uprave MOL-a, Zsolta Hernadi kako bi za uzvrat osigurao MOL-u prevladavajući utjecaj u upravljanju INA-om, a i tadašnji potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo i ministar gospodarstva Damir Polančec osumnjičen je za pomaganje u izvršenju kaznenog djela.

U posljednjih nekoliko dana svjedočimo agresivnoj i neciviliziranoj  medijskoj kampanji koju MOL putem svojih predstavnika za medije, ali i svojih predstavnika u Upravi INA-e, vodi protiv državnih organa i institucija RH, poglavito DORH-a te regulatorne agencije HANFA.

MOL postupanje tih državnih institucija RH naziva izrazima poput „smeća“ i „znanstvene fantastike“, a sve u cilju omalovažavanja i zaustavljanja ove i ostalih istraga koje su u tijeku u svezi sa preuzimanjem upravljačkih prava nad INA-om, ali i mogućim drugim nezakonitostima u vezi sa INA-inim poslovanjem krajem 2008. i početkom 2009. godine.

Pritisci na HANFA-u, prema našoj prosudbi, imaju za cilj pokušaj deblokade prodaje dionica INA-e na zagrebačkoj burzi kako bi MOL mogao otkupiti nedostajući udio do natpolovične većine i na taj način postati većinski vlasnik i mogao upravljati INA-om legitimno, i de facto legalizirati stanje postignuto upitnim izmjenama Dioničkog ugovora.

Hrvatski Zakon o obveznim odnosima utvrđuje pobojnost odnosno ništavost ugovora koji su zaključeni izvršenjem kaznenog djela.

Stoga vrhunac cinizma predstavlja  odluka mađarskog Državnog odvjetništva da odbije pružiti zatraženu međunarodnu pravnu pomoć DORH-u saslušanjem predsjednika Uprave MOL-a, tj. da onemogući utvrđivanje relevantnih činjenica za ocjenu eventualnog postojanja kaznenog djela uz  obrazloženje zaštite nacionalne sigurnosti Republike Mađarske.

Postavlja se pitanje koji su to nacionalni interesi i na koji način nacionalna sigurnost Republike Mađarske može biti ugrožena ukoliko se obavlja istraga činjenica postojanja ili nepostojanja kaznenog djela.

Premijerka Kosor u više je navrata izjavila da će učiniti sve da zaštiti hrvatske energetske i nacionalne interese u INA Industriji nafte, te najavila da će po tom pitanju razgovarati sa svojim prijateljem, mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, kojega je čak i pohvalila napomenom da
„on zna kako se štite nacionalni interesi“.

Upravo zbog zaštite nacionalnih interesa RH i njene energetske sigurnosti HSLS ponovno poziva Vladu RH da umjesto odlaska po „mišljenje“ u Bruxelles ili Peštu žurno uputi u saborsku proceduru Prijedlog za donošenje zakona kojim će privremeno, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, u cilju zaštite javnog odnosno nacionalnog interesa i sigurnosti onemogućiti stjecanje većinskog paketa dionica u INA Industriji nafte Zagreb i to privremeno na period od najduže godinu dana od donošenja zakona.

Uvjereni smo da se u tom roku  mogu završiti započete istrage te utvrditi pravo stanje stvari u odnosu na okolnosti zaključenja spornih izmjena Dioničkom ugovoru i ostalih dokumenata s tim u svezi.

Donošenje toga zakona nije u suprotnosti sa pravnom stečevinom EU jer sukladno članku 58. Ugovora o osnivanju Europske Unije (Treaty of Establishment of European Community) države članice EU imaju pravo privremeno, u slučaju ugrožavanja javnog interesa i sigurnosti, donositi restriktivne mjere koje ograničavaju slobodu kretanja kapitala.

Povezani sadržaj

Telefon: 01 4810 401
Fax: 01 4810 404
Trg Nikole Zrinskog 17/1, 10 000, Zagreb
hsls@hsls.hr