Konferencija za novinare HSLS-a Splitsko-dalmatinske županije

Facebooktwittergoogle_plus

pesic pranicSPLIT – Županijska organizacija HSLS-a Splitsko-dalmatinske županije u srijedu, 6. srpnja 2011. godine u Splitu je održala tiskovnu konferenciju na kojoj su o cestovnim i morskim problemima i mogućim riješenjima govorili Marko Pešić, dipl.ing, predsjednik HSLS Ogranak Omiš i dr.sc. Ljudevit Pranić, predsjednik Odbora za turizam županijske organizacije HSLS-a Splitsko-dalmatinske županije.

M. Pešić rekao je da dionica cesta Omiš-Gata (Brnistra) u dužini 1700 m, na kojoj su radovi otvoreni prije 500 dana (250 dan radovi traju) trebala je prema najavama iz Hrvatskih cesta bit otvorena 1. srpanja, ali je rok prolongiran za 09. srpnja o.g. . Stanje na dionici na dan 06. srpnja nije obećavajuće. Asfaltna podloga nije postavljena na cijeloj dužini (što je manji problem), od tehničkog prijema ceste i dobijanje potrebnih dozvola, ako uzmemo u obzir da je ovo vrijeme godišnjih odmora. Za 3 dana planirano je otvaranje, a zadnjih 50 m navedene dionice su u prvobitnom stanju ( dva vozila se ne mogu mimoić)!

O cijeni putne karte i racionalnom raspolaganju resursima Jadrolinije govorio je Lj. Pranić koji je iznio da na liniji Split – Supetar, cijena povratne karte za 4-članu obitelj s automobilom duljine do 5m iznosi 518kn odnosno €70, što je otprilike cijena noćenja u većem apartmanu za 4-članu obitelj u srcu sezone. Na liniji Split – Vis, uz iste parametre, cijene se penje na vrtoglavih 1.064 kn (€143 ili 2 noćenja), a na liniji Split – Vela Luka cijena jest 1420kn (€190 ili 2,7 noćenja). Uz nužnu pretpostavku da je smještaj usporedive kvalitete na kopnu, Braču, Korčuli i Visu, nameće se logičan zaključak da će svaka racionalna obitelj na odmoru u RH odabrati kopneno odredište umjesto otočnog. Slična je situacija i s Dalmatinskom zagorom, koja je također nekonkurentna u svakom pogledu u usporedbi s uzobalnim dijelom kopna, posebice obalnim gradskim centrima.

Nadalje, dok je u mnogim državama moguće kupiti kartu u zračnom, željezničkom i autobusnom prijevozu svemrežjem i osobno – neovisno koliko ju unaprijed kupujete – u Hrvatskoj je to najvećim dijelom znanstvena fantastika. Primjerice, za razliku od Croatia Airlines-a, HŽ, Jadrolinija i autobusni kolodvori nemaju mogućnost kupnje i rezervacije putne karte odnosno mjesta svemrežjem, dok na mrežnim stranicama Jadrolinije kartu uopće nije moguće kupiti.

Uz katastrofalnu politiku cijena i poražavajući izgled te funkcionalnost mrežnih stranica kao kanala prodaje, dodatni problem Jadrolinije jest neracionalno gospodarenje svojim resursima.

Iako RH ima mnogo za ponuditi, o tome ne uspijevamo upoznati turiste, tako da nam turisti s pravom često zamjeraju da osim sunca i mora ne nudimo mnogo više. Istovremeno, prije i tijekom plovidbe svaki putnik je takoreći ‘zarobljen’ određeno vrijeme na plovilu Jadrolinije, ali i u luci čekajući na ukrcaj. Putnički salon te lučki ukrcajni prostor su stoga resursi koje se može i mora staviti u funkciju (1) hrvatske gastronomije, (2) svekolike ponude destinacije, te (3) hrvatskog turizma općenito..

Osim putničkog prostora na plovilima, pozornost također treba usmjeriti na poboljšanje vanjskog izgleda plovila, dizajn putne karte, izgled i ponudu ugostiteljskih objekata na plovilima, izgled jelovnika i cjenika pića, ponudu proizvoda u nužnicima na plovilu, te općenito politiku upravljanja prihodima na plovilima. Primjerice, izuzev okolnog mora, plovila Jadrolinije (i drugih brodara) svojim vanjskim izgledom ne ostavljaju upečatljiv dojam da se putnik nalazi u RH (pozitivan primjer su oslikani autobusi tvrtke ‘Promet Makarska’). Nadalje, putna karta treba biti dizajnirana na način da svakom putnike ostane kao suvenir, čime će se pojačati pozitivan doživljaj na brodu te željeni turistički imidž RH.

Razumije se, za provedbu prethodnog potrebito je angažirati dodatno ljudstvo – nešto iz redova otočnih ili zaobalnih poduzetnika i proizvođača (predstavnici HOK-a ili HGK-a), što Jadroliniji neće predstavljati trošak, a nešto unutarnjom preraspodjelom djelatnika zbog manje potrebe za lučkim prodajnim osobljem koje bi se značajno rasteretilo korištenjem svemrežja kao nezaobilaznog prodajnog kanala 21.-og stoljeća.

Povezani sadržaj

Telefon: 01 4810 401
Fax: 01 4810 404
Trg Nikole Zrinskog 17/1, 10 000, Zagreb
hsls@hsls.hr