Dubrovnik i Korčula: Život unutar zidina za 3 i pol kune po kvadratu

Facebooktwittergoogle_plus

slika s presice
Rezultati znanstvenog istraživanja o demografskoj slici dubrovačke povijesne jezgre koji govore da, od prijavljenih 2251, tu živi niti tisuću ljudi, ponukali su HSLS Dubrovačko-neretvanske županije na davanje novih prijedloga za vraćanje života unutar dubrovačkih zidina. 

“Preko trećine tih ljudi koji sada žive u staroj gradskoj jezgri su stariji i nemaju nasljednike. Ako se ovako nastavi, Dubrovnik bi za 20-30 godina mogao postati grad bez stanovnika u svojoj povijesnoj jezgri. Besplatan brod za Lokrum, ulaznice za kino i besplatno pituravanje pohvalni su potezi, ali treba ići radikalnije. Ne treba raditi samo na tome da se zadrže sadašnji stanovnici povijesne jezgre nego da se usele novi. Unutar zidina trebamo dovesti novih 200 obitelji, a to se može postići na način da budu zaštićeni najmoprimci koji bi plaćali po 3 i pol kune po kvadratu stana. No, da bi se to izvelo, Grad Dubrovnik treba konačno objaviti tu svoju bijelu knjigu jer je neshvatljivo da se još uvijek ne zna koje su nekretnine u vlasništvu Grada Dubrovnika”, rekao je tajnik županijskog HSLS-a Miho Baće. Uvjeren je da bi s kroz dvije godine u staru jezgru moglo useliti novih dvjesto obitelji, no pod uvjetom da se radi o visokoobrazovanim bračnim parovima, poput pravnika ili liječnika, da grad ima sve što mu treba, a ne rješavanju socijalnih slučajeva, odnosno stambenom zbrinjavaju nezbrinutih ljudi. Nada se da će jednoga dana povijesna jezgra brojati preko četiri tisuće stanovnika, koliko ih je bilo prije rata.

I stara gradska jezgra Korčule suočava se s istim problemom, napomenuo je predsjednik Županijskog HSLS-a Vicko Ivančević. Tamo, naime, živi tek tristotinjak ljudi, a nekad ih je živjelo preko tisuću.

“Nije lako živjeti u staroj jezgri, to su mali, skučeni prostori, vlažni i jako skupi za održavanje. Ljudi bježe na mjesta koja su jeftinija pa u staroj jezgri Korčule sada više nema dječjeg smijeha ni igre, svako peta lampa je osvijetljena, a preko polovine kuća je napušteno. Mislim da bi se trebali ugledati u one općine koje bilježe porast stanovnika, odnosno njihove benefite. Činjenica je da su većina njih zapravo područja od posebne državne skrbi. Županija, država i lokalna samouprava treba pomagati povoljnim kreditima jer, ako se to može postići u nekim sredinama, može i u drugim”, rekao je Ivančević i dodao kako se nada da nećemo postati Sveti Stefan koji je ‘mrtav grad’. Dodatni problem Korčule, dodaje, su napuštene kuće koje imaju nekoliko vlasnika pa se ne može naplatiti ni komunalna naknada. Osim toga, ni Korčula, kaže Ivančević, još uvijek ne zna koje nekretnine ima u svom vlasništvu.

Prijedlozi i rješenja HSLS-a možda nisu idelana, zaključili su Baće i Ivančević, no kažu kako su samo htjeli su ukazati na problem s kojim se Dubrovnik i Korčula suočavaju. 

Povezani sadržaj

Telefon: 01 4810 401
Fax: 01 4810 404
Trg Nikole Zrinskog 17/1, 10 000, Zagreb
hsls@hsls.hr