Slobodna Dalmacija: Liberalke SDŽ – ‘Nasilnike, a ne žrtve u sigurne kuće’

Facebooktwittergoogle_plus


Projekt sigurnih kuća u našoj je zemlji zaživio tek posljednjih nekoliko godina, a takva skloništa za žene žrtve obiteljskog nasilja i danas postoje samo u većim hrvatskim gradovima. Stoga možemo reći da se hrvatska javnost tek naviknula na takav način pomoći zlostavljanim ženama, pa tim više intrigira najnoviji prijedlog programa „Nasilnike, a ne žrtve u sigurne kuće“, koji je nedavno predstavila Nada Grubišić-Čabo, predsjednica Liberalki Splitsko-dalmatinske županije (Liberalke su Ženska inicijativa unutar HSLS-a).

– To je projekt Liberalki naše županije, koji je dignut na nacionalnu razinu, a nastao je jer nismo zadovoljne postojećom razinom zaštite žena u Hrvatskoj. Dvije potpredsjednice županijskih Liberalki, Marina Travnikar i Kristina Nuić-Prka, temeljito su proučavale međunarodnu legislativu oko prava žena, odnosno zakonodavstva europskih zemalja poput Austrije, Španjolske i Francuske. 

U Španjolskoj, recimo, imate obavezu da nasilnik nosi elektroničku ogrlicu i ne smije se približiti žrtvi na manje od 500 metara – govori nam Grubišić-Čabo, dodajući kako nitko ne tvrdi da nema obiteljskog nasilja i nad muškarcima, starcima i djecom, ali da statistike pokazuju kako su u dvije trećine slučajeva žrtve upravo žene. 

Produžavanje traume

Županijske Liberalke svoj su projekt pripremile po uzoru na austrijski model, u kojem su sigurne kuće zamijenjene interventnim centrima. 
Taj je model baziran na spoznaji da dugotrajan boravak žena i djece, žrtava obiteljskog nasilja, u azilima ili sigurnim kućama samo produljava njihovu traumu te, umjesto nasilnika, zapravo kažnjava i getoizira žrtve. Treba reći da i u Hrvatskoj zakon predviđa udaljavanje počinitelja nasilja iz doma, ali se to u praksi često ne poštuje, osobito ako je nasilnik i vlasnik nekretnine. 

Solidarnost i ohrabrenje


Interventni centar ima savjetodavnu ulogu, a ne da se žrtva izvlači iz kuće i odlazi u nepoznato. Umjesto toga, nasilnik se udaljava iz stana bez obzira na to čije je vlasništvo nad stanom, a interventni centar je dužan kontaktirati sa žrtvom u roku od dva sata te joj pružiti psihološku i pravnu pomoć, solidarnost i ohrabrenje – objašnjava nam Grubišić-Čabo.

U praksi, kako doznajemo, to znači da se sa zlostavljanom ženom odmah porazgovara, kako bi se ona fizički i psihički osnažila. U drugoj fazi, kad žena pokrene sudski postupak, Interventni centar joj daje besplatnu pravnu pomoć. – Mi mislimo da tako treba biti i u Hrvatskoj. Dakle, da sigurne kuće ne budu skloništa za žene, nego savjetodavno tijelo, a da obiteljski stan napušta nasilnik, kojeg se također uključuje u program, umjesto da ga se prepušta sudbini, jer i nasilnik je taj kojem je potrebna pomoć. 

Konkretno, zadatak Interventnog centra bio bi da se nasilnika uključi u program u kojem će naučiti promijeniti svoje ponašanje, budući da iskustva i istraživanja pokazuju kako se pojedini partneri nakon određenog vremena vraćaju jedno drugom, ali da se nasilje u vezi ponovo javlja – zaključuje Grubišić-Čabo. 

Ovakvim programom, kako ističe predsjednica županijskih Liberalki, smanjili bi se i troškovi financiranja kuća za žene, pa se ne bi događalo da se npr. jedina sigurna kuća u Dalmaciji, ona u Splitu, zatvori zbog nemogućnosti financiranja, kao što se prije nekoliko mjeseci zaista i dogodilo.

Povezani sadržaj

HSLS opet daruje

HSLS opet daruje

I ove godine ženska inicijativa HSLS-a županije Brodsko-posavske i općine Velika Kopanica proveli su humanitarnu akciju darivanja potrebitih...

Telefon: 01 4810 401
Fax: 01 4810 404
Trg Nikole Zrinskog 17/1, 10 000, Zagreb
hsls@hsls.hr