Darinko Kosor: Jedini nam je spas vratiti dio umirovljenika na tržište rada

Facebooktwittergoogle_plus

Prenosimo intervju predsjednika HSLS-a Darinka Kosora izišao u prvom izdanju Jutarnjeg lista u četvrtak 2. lipnja 2011. godine.

– Kako popraviti neprihvatljivo loš omjer radnika i umirovljenika? Hrvatska ima najlošiji omjer radnika i uzdržavanih u Europi.
Kosor: Samo 11,8 posto umirovljenika u Hrvatskoj ima 40 i više godina radnog staža.  Naš mirovinski sustav stimulira građane da rade što kraće, zbog čega trenutno na jednog umirovljenika dolazi samo 1,22 radnika. To je neprihvatljiva i financijski neodrživa situacija. Smatram da do kraja mandata iduće Vlade omjer treba popraviti na najmanje 1:1,4 u korist zaposlenika. Jedini način da mirovine realno rastu jest povećanje broja zaposlenih uz porezno stimuliranje zapošljavanja s jedne strane te produženje radnog vijeka i penaliziranje ranijeg odlaska u mirovinu prije 60, odnosno 65 godina života s druge strane. Primjerice, u Njemačkoj se danas ide u mirovinu sa 67 godina, a u Grčkoj prosječno sa oko 55 godina.
– Može li se, i na koji način, smanjiti masa novca potrebnog za isplatu mirovina?
Kosor: Smanjenje redovnih mirovina nije opcija jer su te mirovine danas ionako na rubu siromaštva. Prošle su godine prihodi od mirovinskog doprinosa pali za 3,5 posto. Istovremeno, iznos koji se izdvojio za isplatu mirovina iz proračuna porastao je u odnosu na 2009. godinu za oko 7 posto. Takva matematika sustav čini dugoročno neodrživim. Jedino bi trebalo pokušati smanjiti ukupnu masu sredstava koja se izdvajaju za mirovine po posebnim propisima, tako da se dio ljudi vrati u svijet rada te da se i saborskim zastupnicima radi pravednosti odlazak u mirovinu odredi kad i drugim građanima, sa 60, odnosno, 65 godina.
– Zaposliti veći broj radnika zvuči gotovo nemoguće. Hrvatskoj nedostaju velike investicije, a investitori nas zaobilaze.
Kosor: Hrvatska treba Vladu koja ima hrabrosti smanjiti državni proračun na 110 milijardi kuna u 2012. godini te time ozbiljno smanjiti javnu potrošnju, rasteretiti gospodarstvo daljnjim smanjenjem svih stopa poreza na dohodak te većine parafiskalnih nameta i promijeniti Zakon o radu. Samo takvi potezi privući će veće inozemne investicije i potaknuti otvaranje većeg broja radnih mjesta.
– S jedne strane je otvaranje radnih mjesta, što treba promjeniti na umirovljeničkoj strani?
Kosor: HSLS ima dva konkretna prijedloga. U razdoblju od dvije godine nakon parlamentarnih izbora treba povećati mirovine sa današnjih 60 posto prosječne plaće na 70 posto prosječne plaće za one umirovljenike koji su napunili 35, odnosno 40 i više godina staža te 60, odnosno 65 godina života kako bi se stimuliralo građane da što dulje rade. Drugi prijedlog je da svi oni građani koji su se odlučili za II mirovinski stup u iduće dvije godine imaju pravo izbora da u mirovinu mogu otići i po uvjetima iz I stupa, budući da svi izračuni pokazuju da će u idućih desetak godina svi oni koji bi odlazili u mirovinu po uvjetima iz drugog stupa mogli imati za oko 20 posto nižu mirovinu. To smatramo nepravednim. Zbog toga će HSLS od 8. do 12. lipnja u 150 općina i gradova organizirati peticiju prema Vladi Republike Hrvatske u kojoj ćemo tražiti podršku za naš prijedlog da građani sami imaju pravo odlučiti hoće li ići u mirovinu po uvjetima iz I ili iz II mirovinskog stupa.
– Hrvatska ima i više od 60.000 starijih osoba bez ikakvih prihoda i imovine. Što s njima?
Kosor: Svim građanima starijim od 65 godina koji nemaju niti imovine niti prihoda od kojega bi živjeli, treba omogućiti pravo na tzv. socijalnu mirovinu od otprilike 700 kuna. To ne bi iziskivalo nikakva dodatna sredstva, jer većina te kategorije starijih osoba već sad primaju toliko novca svaki mjesec kroz sustav socijalne pomoći. Uvođenjem socijalne mirovine uveo bi se red u sustav i smanjila bi se bespotrebna mjesečna administracija. Naš dodatni uvjet za socijalnu mirovinu bio bi i 40 godina neprekinutog boravka u Hrvatskoj, ili 50 godina boravka s prekidima.

Povezani sadržaj

Telefon: 01 4810 401
Fax: 01 4810 404
Trg Nikole Zrinskog 17/1, 10 000, Zagreb
hsls@hsls.hr