Vladimir Ferdelji: “Mađerić i Ostojić bi rezanjem prireza pomogli samo bogatima”

Facebooktwittergoogle_plus

Nezavisni kandidat za zagrebačkog gradonačelnika Vladimir Ferdelji, kojeg podržavaju HSLS, HSS i Zelena lista, jedini je od svih igrača u utrci za šefa grada koji otvoreno kaže da Zagrebu treba spalionica otpada, ne zazire od toga gdje bi ona trebala biti, a najave Rajka Ostojića (SDP) i Margarete Mađerić (HDZ) o smanjenju prireza drži jeftinim populizmom koji ide na ruku bogatijim građanima.

S Ferdeljijem smo razgovarali u prostorijama Hrvatske udruge menadžera CROMA, nakon što je na Jelačić placu sudjelovao u akciji ‘Kupujmo hrvatsko’.

Gradonačelnik, tko god to bio, u idućem mandatu, morat će početi rješavati pitanje odlagališta otpada Jakuševec. Otvoreno se zalažete za spalionicu koja će, ako se bude gradila, biti jedan od najvećih gradskih projekata u idućem mandatu. Kako vi vidite rješavanje problema koji se zaobilazi već više desetljeća?

Zagrepčani proizvedu 350 tisuća tona godišnje, ali oni nisu toliki problem koliki problem predstavlja brdo na Jakuševcu na kojem je zakopano 15 milijuna tona i svi rezervoari s muljem iz pročistača otpadnih voda na Žitnjaku.

Mi to stalno stavljamo pod tepih. Hoćemo li zbilja dopustiti da plastika, koja čini 24 posto otpada na Jakuševcu, trune sljedećih sto godina. Hoćemo li prihvatiti rizik da folija koja je sada nepropusna za trideset godina to ne bude pa da tada više nemamo pitku vodu? Što ćemo s muljem koji se gomila? To su naše ekološke rak rane – stari otpad i mulj. To se ne da riješiti bez spalionice. Zbog toga se ne može puno raspravljati o lokaciji. Ona mora biti takva da minimizira transport. Stoga su logične lokacije ili kod pročistača ili na samom Jakuševcu.

Da doma imate zeleno dvorište na kojem su dvije ekološke rane, pa ne biste radili i treće na nekom drugom mjestu. Ne želim ovo pretvoriti u političko nego tehničko pitanje. Riječ je mjestima koja su najbliža toplani pa bi iskoristivost i gubici pri transportu pare bili minimalni. Uz to, Zagrepčani će se na smeće koje su zatrpali i jeftinije grijati. K tome valja dodati i da četiri kilograma otpada nadomješta jednu litru nafte.

Vaši protukandidati o lokaciji, kao i tome jesu li za spalionicu ili nisu pričaju uvijeno. Pozivaju se na to da će o lokaciji odlučiti građani. Gradonačelnik Milan Bandić predložio je neke lokacije, ali se nakon hajke građana povukao. Kako objašnjavate da se o gorućem pitanju kandidati za gradonačelničku fotelju boje jasno izjasniti?

Svi hrvatski problemi proizlaze iz dva uzroka – nedostataka znanja i suficita osobnih interesa. Rekao bih da se ovdje se radi nedostatku znanja. Oni nisu tehnički obrazovani da bi mogli pretpostaviti neka rješenja, a vrlo su podložni političkim pritiscima stanovnika.

Naravno da se jedno takvo pitanje mora rješavati na nivou Grada. Građani moraju biti svjesni da stvaraju otpad i da se to pitanje jednom zauvijek mora riješiti, a ne ostaviti problem budućim generacijama.

Postavlja se pitanje, što poslije spalionice. Naime, ako se izabere jedna vrhunska tehnologija, ostaje isključivo neutralni otpad, njega ima otprilike pet posto u odnosu na prvi volumen i opet se postavlja pitanje kud s njim.

Njega ćemo odlagati na Jakuševcu jer tamo gdje otkopamo ćemo i zakopati. To je najlogičnije rješenje s tehničkog stanovišta.

Izuzetno je važno da se izabere najbolja tehnologija koja nema negativnih utjecaja. Naravno, otpad koji se proizvodi danas prije negoli dođe do spalionice treba selektirati na nekoliko nivoa.

Vrlo teško je bilo objasniti žarulju svojedobno, pa je struja pobijedila. Mislim da neznanje ne može nadvladati znanje ili tehniku. Ono će kad-tad pobijediti, ali tehnologija koja će se koristiti mora biti najbolja.

Drugi veliki problem je Zagrebački holding (ZGH) i njegovi dugovi, kao i činjenica da neke filijale iz godine u godinu bilježe minus.

O ZGH ne znam sve detalje i stvarno stanje. Ono što je jasno je da se ZGH se mora transformirati kao i sve njegove podružnice. Moraju se razdvojiti tržišne od komunalnih djelatnosti jer imaju različite ciljeve. Tržišne moraju maksimalizirati profit, dok komunalne građanima trebaju osigurati što kvalitetnije i jeftinije usluge. Tvrtke koje posluju po tržišnom modelu treba staviti na tržište bez obzira hoće li to biti javno-privatni model, većinski gradski ili sasvim privatni.

Komunalne djelatnosti treba zadržati u sustavu Holdinga ako se unutar njega mogu obaviti sve centralizirane funkcije od javne nabave do financija. Ako to nije moguće napraviti, onda ZGH nije potreban, nego se treba vratiti na model komunalnih poduzeća. No o detaljnom planu teško je govoriti jer je do konkretnih podataka o broju ljudi u podružnicama i o tome jesu li zaposleni preko agencije ili nekako drugačije teško doći.

Nakon toga trebalo bi provesti restrukturiranje od Holdinga do podružnica kroz četverogodišnji period, s tim da bi otpuštanje viška zaposlenih došlo tek na kraju.

Prirodni odljev ljudi i fluktuacija koja se kreće na godišnjoj razini od tri do pet posto omogućava smanjenje broja ljudi kroz četiri godine između 12 i 20 posto. Poslove koje su oni obavljali treba prebaciti na druge ljude unutar tvrtki, a ne zapošljavati nove ljude.

Drugi korak je da određeni poslovi idu ‘outsourcing’ u kojem radi dio ljudi iz Holdinga, treći korak je da se mladim ljudima koji se bave održavanjem ponude otpremnine da se samozapošljavaju i dio poslova obavljaju za ZGH, a dio stave na tržište. Tim se vrlo brzo može riješiti određen broj ljudi i tek onda dolazi četvrti korak, a to je otpuštanje prema kvaliteti i sposobnosti.

Takvim restrukturiranjem omogućuje se povrat dugova koji su nagomilani preinvestiranjem, ali i zbog neracionalnog poslovanja.

Margareta Mađerić (HDZ) i Rajko Ostojić (SDP) najavili su da će, ukoliko pobijede, smanjiti prirez koji sada iznosi 18 posto. Kakav je vaš stav o tome?

To su ‘crni’ i ‘crveni’ koji raspolažu medijima i preko njih vode populističku kampanju. To je kao ideja sada potpuno besmisleno.Tim smanjenjem ne bi bili obuhvaćeni umirovljenici s primanjima manjim od tri tisuće kuna jer ga ionako ne plaćaju, a za sve koji imaju manje od prosječne plaće to je manje od jedne kave mjesečno. Koristi bi mogli imati oni s ogromnim plaćama koji plaćaju veliki prirez.

Nije pravedno da se smanjuju obaveze onih koji imaju najveća primanja u odnosu na one koji imaju mala primanja. Mislim da je prirez dobro određen u ekonomskim uvjetima u kojima Zagreb posluje. Zagreb je zajedno sa ZGH zadužen oko 10 milijardi kuna.

Godišnji prihodi od prireza su 800 milijuna kuna i ako ga se smanji s 18 na 12 posto kao što predlaže HDZ, ušteda će biti 250 milijuna, od čega će najveći dio biti od najbolje plaćenog sloja ljudi. Čini mi se da si Zagreb takvu uštedu ne može dopustiti uz dugovanja koja ima.

Nema nikakve financijske konsolidacije ukoliko se smanje prihodi, a ne riješe dugovanja. Izuzetno me čudi, ne toliko za Mađerić koliko za Ostojića, koji bi trebao zastupati socijalnu opciju, a on obećava bogatima da će ih rasteretiti.

Izvor: tportal.hr
Autor: Vedran Brkulj

 

Povezani sadržaj

Telefon: 01 4810 401
Fax: 01 4810 404
Trg Nikole Zrinskog 17/1, 10 000, Zagreb
hsls@hsls.hr