Priopćenje sa sjednice Županijskog vijeća HSLS-a Brodsko – posavske županije

Facebooktwittergoogle_plus

sjednica brodŽupanijsko vijeće Brodsko posavske županije je 25. svibnja 2015.g. u Novoj Gradiški održalo sjednicu te koordinaciju sa predsjednicima ogranaka. Tom prilikom se razgovaralo i o aktivnostima za predstojeće parlamentarne izbore koje će za V. Izbornu jedinicu voditi predsjednik Ogranka Rešetari Zlatko Aga. HSLS će i dalje isticati svoj gospodarski program koji primarno zagovara rezanje troškova i kapitalne investicije jer jedino to može Hrvatsku izvući iz krize.

Postaviti dijagnozu naših gospodarskih problema nije teško. Dugogodišnji život iznad mogućnosti osnovni je uzrok nevolja s kojim se suočavamo.

Postoji potpuno suglasje o neodrživosti tog koncepta ali niti jedna od velikih stranaka nema hrabrosti provesti neophodne mjere štednje jer se ne žele nikome zamjeriti. Zbog takvog podilaženja biračima, mlađe će generacije ostati uskraćene i biti prisiljene i dalje napuštati Hrvatsku a za starije će biti upitne mirovine. Veliko je pitanje hoće li generacija današnjih 30 – godišnjaka imati mirovine. I tako ćemo na kraju ostati zemlja stare populacije . Sam podatak da po zadnjem popisu u Slavoniji imamo manje 100.000 stanovnika – govori dovoljno. Sve to rezultira i demografskim posljedicama i sveprisutnim strahom za egzistenciju. Zbog toga svega u Hrvatskoj prijeti izumiranje stanovništva.

Model pokrića mirovina iz skupih kredita je kolabrirao . Istim tim kreditima su prezaduženi i građani – zato danas imamo udrugu Franak i udrugu Blokiranih kojih ukupno ima preko 100 000 članova i najmanje još po dva puta toliko članova njihovih obitelji . Kredit smanjuje osobnu potrošnju, i dok Nijemci troše u trgovinama i tako potiču gospodarstvo mi Hrvati uplaćujemo bankama. Kamate su visoke zbog visokog javnog duga i zbog neodgovornog trošenja javnog novca u državi.

Rijetki su primjeri dobre prakse da umjesto skupih kredita financiramo projekte modelom JPP-a i sredstvima EU-a.

I kada analiziramo bilo koji problem u RH ostaje pitanje „po osnovi čega bi većina ljudi bili zadovoljni u Hrvatskoj?”

Obilježja fiskalne politike na razini države su i nadalje: visok udio proračunskih rashoda u BDP, visok javni dug, veliki proračunski manjak, prevelika razina fisklane decentralizacije i ogromni zadani rashodi u proračunima (državni, regionalni, općinski…)

Primjer – Izvršenja proračuna BPŽ za 2014.g.; rashodi za plaće i materijalni rashodi čine 59% proračuna . Analizirajući prihode jasno je da 53,67% prihoda su pomoći unutar države. Ispada da su županije sami sebi svrha.

HSLS u svom gospodarskom programu zagovara reforme i od toga neće odustati. Ozbiljnih i čvrstih reformi koje bi pokrenule ulaganja, i vidjeti koliko možemo odraditi i boljim potezima odraditi pomake na relevantnim ljestvicama konkurentnosti. Na tome tragu su i apeli Europske komisije. Otvoreno govori da Hrvatska nije uspostavila efikasnu kontrolu potrošnje iz državnog proračuna, masovne odlaske u prijevremenu mirovinu, nije provela mjere za ekonomski opravak i poticanje gospodarstva. Najava o eventualnom rastu BDP od 0.2 % ne ulijeva nadu i povjerenje. Da bi dostigli razinu koju smo imali 2008.g., sa takvim trendom došli bi tek za 65 godina. BDP bi morao rasti 3% kako bi mogli otplaćivati samo kamate na kredite. Činjenica je da nitko ne želi da se dira u stečena prava.

Povećanjem prihoda dodatnim opterećivanjem građana ne dolazi u obzir, jer smo i ovako najgori visini poreznih davanja. Jedino moramo i možemo smanjiti rashodovnu stranu jer samo tako se može ići u smanjenje poreza i nameta.

To je boljka svih budžeta od državnog do općinskog.

Nažalost, odgovorni se bave pitanjima „hoće li biti mimohod ili ne”?

Otpustiti nekoga u državnom sektoru budimo iskreni nemoguća je misija. Ista regulativa nije niti približna u realnom sektoru. Ispada da ne živimo svi u istoj državi. Trebalo bi preseliti neke prakse iz privatnog sektora u javni sektor.

HSLS je imao još na prethodnim Parlamentarnim izborima najbolji gospodarski program te kao takav ocijenjen od strane nezavisnih ekonomskih stručnjaka.

Međutim birači su izabrali „Program 21″.

Da li im je danas bolje nego prije 4 godine, najbolje znaju oni sami.

I dalje inzistiramo na radikalnim promjenama n u vođenju gospodarske politike jer u suprotnom realna je opasnost da izgubimo još koju godinu u nastojanju da iz potrošenog modela iscijedimo koji postotak BDP-a.

Povezani sadržaj

Telefon: 01 4810 401
Fax: 01 4810 404
Trg Nikole Zrinskog 17/1, 10 000, Zagreb
hsls@hsls.hr