Obilježavanje 20 godina Daytona

Facebooktwittergoogle_plus

hsls logoDAYTONOM JE NAVUČENA LUĐAČKA KOŠULJA NA BIH

ZAŠTO MEĐUNARODNA ZAJEDNICA – VISOKI PREDSTAVNIK NE KORISTI BONSKE OVLASTI ?

21. studenog, prije dvije decenije u vojnoj bazi Rajt-Peterson, u malom grdiću Dayton, u američkoj državi Ohajo, parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Daytonskim mirovni sporazum, i potpisan 14. prosinca 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu. Tim dokumentom službeno je okončan skoro četvorogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina ustrojena kao država sa tri konstitutivna naroda, dva entiteta, Federacija BiH i Republika Srpska.


Glavni akteri mirovinih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Deytonskog sporazuma;

1. Tadašnji, Predsjednik Predsjedištva BiH, Alija Izetbegović, u ime Bosni i Hercegovine,

2. Predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuđman, u ime Hrvatske, i

3. Srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, u ime tadašnje, Savezne Republike Jugoslavije,

Niti jedna strana nije bila zadovoljna načinom na koji je ustrojena i podijeljena BiH, posebito uspostavom entiteta. Između ostalih, Alija Izedbegović kao najnezadovoljniji, kazao je: “Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji i u ovakvom svijetu, kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut”.

Ove riječi možda do danas predstavljaju najbolji opis trenutka u kojem je usuglašen Mirovini sporazum za Bosnu i Hercegovinu. Dayton se sastoji od jedanaest aneksa među kojima je i Aneks 4 Ustav BiH koji je na snazi još i danas nakon 20 godina. Oni koji su kreirali Dayton nisu mogli zamisliti da će njegova implementacija trajati gotovo četvrt vijeka i tko zna dokle još.Istina, Dayton je zaustavio rat, osigurao mir i uspostavio uvjete za pravedniji i ljepši život. Međutim, to se nije dogodilo. Na BiH obučena je luđačka košulja.

Dayton nije napravljen da traje ovoliko godina. Upravo, Aneks 4 Ustav Bosne i Hercegovine je predmetom najžešćih rasprava tijekom proteklih dvadeset godina. Ovim Ustavom BiH potvrđen je suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine kao države. Međutim, Ustavno uređenje, postalo je jedan od odnosnih problema u funkcioniranju BiH, ali i prepreka na daljem putu prema europskim integracijama. Ono je postalo prepreka i u samom unutranjem funkcioniranju države i predmet sporenja između političkih opcija u vezi s tim u smislu kako će BiH izgledati kao država u budućnosti i kakvo bi to uređenje u buduće trebalo biti. U proteklim godinama nije postignut gotovo niti jedan konsenzus budućeg ustrojstva države BiH. Politički jaz između političkih stranaka u vezi sa izmjenama i dopunama ustavnog uređenja, odrazio se na sve sfere života.

Kroz tijek dvadeset godina implementacije Deytona posebito teritorijalnog i političkog ustrojenja BiH prolazilo se kroz niz etapa-pokušaja da se dođe do najboljeg rješenja, bolje ustrojene i funkcioniranje Bosne i Hercegovine. Pored svih tih pokušaja na tome se nije uspjelo. Luđačka košulja navučena na BiH ne garantira ni najmanje pomake, uzalud što međunarodna zajednica ulaže ogromne napore u tom pravcu.

Od uspostave Daytona promijenilo se sedam visokih predstavnika do Valentina Incka koji je sada na dužnosti. Sada se sve to otelo kontroli da je gotovo nemoguće urediti BiH kao funkcionalnu, a da se ne donese novi ili izmijeni postojeći Ustav BiH a to je Anex 4. U tome međunarodna zajednica ima ogroman dopirnos u zaostajanju funkcioniranja BiH. Njihov stav “mi se nećemo miješati, već kako se tri naroda i ostali dogovore”. Očito je da dogovora nema iako je proteklo dvadeset godina od potpisivanja Daytona. Svaki od tri konstitutivna naroda imaju svoje namjere koje odudaraju od odredaba Anexa 4 Daytonskog mirovnog sporazuma.

Namjere, Republike Srpske je referendum o osamostaljivanju Republike Srspke sa prikrivenim, ali očitim namjerama izdvajanja iz BiH. Izjava Predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika su zaprepašćujuće, u smislu negiranja Bosne i Hercegovina, da BiH nije država, ali da je Republike Srpska država, zatim aktualna odluka Narodne skupštine Republike Srpske o nepriznavanju odluke Ustavnog suda BiH o neustavnosti 9. siječnja kao državnog praznika, dana Republike Srpske, zatim referenduma o nepriznavanju suda BiH i Javnog tužilašta BiH i niza drugih omalovažavajučih legalnih odluka tijela BiH kao države.

Visoki predstavnik Valentin Incko rekao je; “Najavljeni referendum je krajnje ozbiljna stvar. Ako do njega dođe, to prijeti da destabilizira zemlju na štetu svih. Međutim, Valentin Incko i dalje, kada je u pitanju promjena ili donošenje Novog Ustava-promjena Anexa 4 drži se otrcanog stava kako će sve poštivati ono o čemu se tri naroda dogovore. Namjera plitičkih zvaničnika o dosta sramežljivom zahtjevu Hrvata za trećim entitetom čije su se naznake mogle vidjeti u Kreševskoj deklaraciji nisu naišle na razumjevanje posebito Bošnjaka, a samim time i Srba čiji je izraziti stav da Republika Srpska ostaje u svojim granicama, Stav bošnjaka kod druga dva naroda izaziva strah od stvaranja unitarne BiH odnosno majorizacije kao najbrojnijeg naroda u BiH strah od majorizacije, kao većinskog naroda.

Najnoviji stav bošnjaka je: da BiH treba biti ustrojena po regijama, koje bi bile koncipirane na infrastrukturnom, geografskom i drugim kapacitetima. Nikada navodno SDA kao najveća stranka, neće prihvatiti da se ide u pravcu, stvaranja nekog trećeg entiteta. Dakle, i upravo ovakav Dayton, sa tri konstitutivna naroda, dva entiteta koji imaju sve elemente državnosti, Federacija sa 10 županija-kantona

Međunarodnoj zajednici se prijeti već godinama izgonom iz BiH i sl.. Zato Međunarodna zajednica i dalje ostaje

prema stavu da se narodi dogovore iako očito vide da dogovora nema. Za sada je sigurno, po ponašanju glavnih aktera, da u Bosni i Hercegovinu nema napretka i da je neophodno da Međunarodna zajednica intervenira na poljima zaostajanja BiH i usmjeravanja razvoja u pravcu Europskih integracija. Za takva ponašanja, koja vode BiH u zaostajanje i propast Visoki predstavnik Valentin Incko ne koristi Bonske ovlasti da poseže za sankcijama za pojedine političare.


U Slavonskom Brodu 14.01.2016. godine                

Šerif Isaković,

županijski vijećnik u Županijskoj skupštini Brodsko – posavske županije i član Središnjeg vijeća HSLSa

Povezani sadržaj

Telefon: 01 4810 401
Fax: 01 4810 404
Trg Nikole Zrinskog 17/1, 10 000, Zagreb
hsls@hsls.hr