HSLS predstavio smjernice Programa za obrazovanje

Facebooktwittergoogle_plus

smjernice za obrazovanje
ZAGREB – Učenje je glavna poluga promjena u društvu, znanje osnovni resurs razvoja, a investicija u obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala ključna dugoročna mjera ozdravljenja gospodarstva, ali ujedno i jedina koja osigurava razvoj Hrvatske, izjavio je prof. dr. Velimir Srića, predsjednik HSLS-ovog Odbora za obrazovanje i znanost na konferenciji održanoj u Zagrebu, u utorak, 27. rujna 2011. godine. Na njoj su predstavljene smjernice HSLS-ovog Programa za obrazovanje, a uz prof. Sriću, sudjelovali su i član HSLS-ovog Odbora prof. dr. Miljenko Šimpraga i glavna tajnica HSLS-a Dorica Nikolić.

„Jedni ne govore istinu kako bi ostali na vlasti, a drugi da bi došli na vlast“, kazao je prof. Srića, ponovivši kako će HSLS inzistirati na tome da se vrati dignitet nastavnicima, profesorima i znanstvenicima, primjereno rezultatima njihovog rada, kako bi što kvalitetnije obavljali svoj posao. Stoga je HSLS predstavio svoj program sažet u 10. točaka, a nazočni su ih danas prezentirali.

HSLS predlaže da se izdvajanje iz proračuna za obrazovanje i znanost poveća do europskoga prosjeka, koji iznosi 8,5 posto BDP-a. Nadalje, HSLS se zalaže i za ukidanje školarine za uspješne i redovite studente te uvođenje  povlaštenih učeničkih i studentskih kredita za ostale. Naveo je i kako bi inovaciju te transfer novih tehnologija u gospodarstvo trebalo uvesti kao jedan od ključnih kriterija napredovanja, navodeći pritom primjer Finske.

Glavna tajnica HSLS-a Dorica Nikolić smatra kako bi mnogi političari umjesto škara i vrpci u ruke trebali uzeti knjigu. “Kako bi se spriječila hiperprodukcija odlikaša trebamo uvesti malu maturu,” upozorila je Nikolić, iznijevši HSLS-ov prijedlog za uvođenjem nastave u jednoj smjeni. Smatra i da bi trebalo smanjiti i broj obveznih, a povećati broj fakultativnih predmeta na svim razinama obrazovanja.

Prof. dr. Miljenko Šimpraga upozorio je kako bi zbog prilagodbe radne snage poslodavcima i potrebama gospodarstva trebalo odmah izraditi nove zakone o obrazovanju i znanosti, a HSLS predlaže da se radi brže prekvalifikacije nezaposlenih utemelji Nacionalna zaklada za obrazovanje odraslih. „Glasujući za HSLS, građani glasuju za bolje i kvalitetnije obrazovanje“, zaključio je prof. dr. Šimpraga. 


Smjernice HSLS-ovog Programa za obrazovanje 

Pogledajmo istini u oči: najveći investicijski projekt nove Vlade mora biti ulaganje u obrazovanje i znanost, a ne u rivijere, pruge i mostove kako bi se mogle rezati vrpce. Investicija u obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala ključna je dugoročna mjera ozdravljenja gospodarstva i jedina koja osigurava razvoj Hrvatske kao društva, učenje je glavna poluga promjena u društvu, a znanje osnovni resurs razvoja.


Da su investicije u obrazovanje i znanost nužna i neophodna jasno govore konkretni podaci.


ISTINA JE:
– Broj visokoobrazovanih u Hrvatskoj je 14,9%, dok je prosjek visokoobrazovanih u EU 22%
– Broj doktoranata u Hrvatskoj je dva puta manji nego u Sloveniji i pet puta manji nego u Austriji
– Broj odraslih koji se usavršavaju svake godine u Hrvatskoj jest 2,2% zaposlenih, dok je prosjek u EU oko 20%
– Evidentan nedostatak inžinjera i tehničara, čiji broj stagnira posljednjih deset godina
– Kvaliteta istraživačkog rada Hrvatske je na 28-om mjestu u Europi
– Hrvatska znanost slabo je povezana s gospodarstvom i ne prati njegove potrebe


ZATO:
HSLS će inzistirati da se ovakvo stanje drastično izmijeni; učenje MORA postati temeljna vrijednost, ulaganje u znanje najvrijednija investicija, a borba za dostojanstvo znanja i struka učitelja, profesora i znanstvenika trajna. Da bismo te ciljeve postigli, HSLS će se zalagati za provođenje sljedećih mjera: 

1.Izdvajanje iz proračuna za obrazovanje i znanost povećati do 8,5 posto BDP-a.
2.Povećati plaće učiteljima, nastavnicima, profesorima i znanstvenicima, primjereno kvaliteti i rezultatima njihovog rada
3.Ukinuti školarine (upisnine) za uspješne i redovite studente, uz uvođenje povlaštenih učeničkih i studentskih kredita za ostale 
4.Inovacije te transfer novih tehnologija u gospodarstvo uvesti kao jedan od ključnih kriterija napredovanja u znanosti i visokom obrazovanju
5.Utemeljiti Otvorenu nacionalnu zakladu za obrazovanje odraslih radi brže prekvalifikacije nezaposlenih u skladu s potrebama gospodarstva
6.Uvesti „malu maturu“, kako bismo spriječili hiperprodukciju „odlikaša“
7.Uvesti nastavu u jednoj smjeni po modelu „sve u školi“ (prehrana, pisanje zadaća, dopunska nastava, dopunske aktivnosti, sport)
8.Smanjiti broj obveznih predmeta, a povećati broj izbornih predmeta na svim razinama obrazovanja
9.Poticati regionalni razvoj jačanjem mreže tehnoloških i znanstvenih parkova te uključiti stručnjake iz dijaspore u obrazovanje i znanost Hrvatske
10. Izraditi nove zakone u obrazovanju i znanosti ODMAH, u suradnji s gospodarstvom, sindikatima, učenicima, nastavnicima i profesorima.

{youtube}yYC36AzimMU{/youtube}

Povezani sadržaj

Telefon: 01 4810 401
Fax: 01 4810 404
Trg Nikole Zrinskog 17/1, 10 000, Zagreb
hsls@hsls.hr