SPLIT- Trebaju li Hrvatskoj otoci, tema je tiskovne konferencija splitskog HSLS-a održane u srijedu, 23. studenog 2011. godine u prostorijama HSLS-a, na kojoj su govorili prof. dr. Ljiljana Vidučić, prva na listi HSLS-a u X izbornoj jedinici, prof. dr. Snježana Pivac, osma na listi HSLS-a u X izbornoj jedinici i Tonći Blažević, dipl. ing., 14. na listi HSLS-a u X izbornoj jedinici.
Čelnici splitskog HSLS-a ustvrdili su da se Hrvatska još uvijek maćehinski ponaša prema svojim otocima. Kao da čekamo da se mladost i stanovništvo iseli s otoka i prepustimo drugima da s njima bolje upravljaju od nas. Zadnji popis ukazuje da se srednje i južno dalmatinski otoci bilježe pad od 1200 stanovnika u apsolutnom iznosu a procjene su da je preko 20% otočkog stanovništva samo vikendaši. Ni veći otoci nemaju poduzetničke zone, a nedostaje i sustavna demografska politika.
Veliki teret na otočko turističko gospodarstvo postavila je Jadrolinija kad je uoči protekle turističke sezone povisila cijene karata. HSLS je upozorio javnost da će to utjecati negativno na otočki turizam. Kako je Državni zavod za statistiku objavio rezultate turističke sezone za siječanj-rujan 2011., to naše predviđanje je nažalost i potvrđeno, istaknula je predsjednica Vidučić.
Usporedbom broja dolazaka i noćenja gostiju na otocima u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko – neretvanskoj županiji jasno je da je broj gostiju u 2011. u odnosu na 2010. godinu bilježio bitno slabije rezultate na otocima, u odnosu na obalne gradove. Nadalje, postoci rasta prometa manji što su otoci na koje su gosti dolazili bili udaljeniji od kopna. Također se može uočiti da su se gosti na udaljenim otocima kraće zadržavali od onih bliže kopnu, a još kraće od gostiju koji su posjetili obalne destinacije. Visoka cijena prijevoza utječe općenito i na veće cijene robe u otočkim trgovinama, u odnosu na one na kopnu, što negativno utječe na dužinu boravka gostiju u destinaciji, a i na standard otočana.
Očito je da je nerazumnom cijenom karata Jadrolinija izazvala veliku štetu za otočki turizam, a nadležno ministarstvo ne može biti lišeno svoje odgovornosti.
„Lijepo bi bilo čuti tko će snositi posljedice za gubitke i propuštene zarade koji su nastali u otočkom gospodarstvu zbog blago rečeno, neumjereno visokih cijena brodskih karata u brodskom linijskom prijevozu u Hrvatskoj. Tko će odgovarati zbog onih otočana koji će i dalje iseljavati, jer im odgovorni nisu dali šansu za život na svome „škoju“?, upitali su splitski liberali.
Nova Vlada treba neizostavno riješiti pitanje prometne izoliranosti otoka i juga Dalmacije. Također, treba hitno osmisliti programe poticanja demografske obnove i zapošljavanja mladih otočana (subvencionirane kredite za stan i poduzetništvo, poticanje zapošljavanje mladih oslobađanjem od poreza i doprinosa u prvoj godini rada, stipendiranje studenata i poticaj za zapošljavanje visokoobrazovanih, dodjeljivanje uz simbolične naknade zemljišta i prostora u vlasništvu grada i države za poduzetničke namjene mladih).
Ako ni nova Vlada ne riješi pitanje prometne povezanosti otoka i ne stvori uvjete za povratak mladih školovanih ljudi na otoke ostat će nam opustjeli otoci, zaključili su splitski HSLS-ovci.