Prenosimo iz Slobodne: Sinjske Liberalke – U Alku bi trebalo uključiti i žene

Facebooktwittergoogle_plus


Na spomen grada Sinja prva će asocijacija u dobrom dijelu hrvatske javnosti biti stereotipna: aha, to je ona konzervativna, patrijarhalna i mačistička sredina u Cetinskoj krajini, sredina u kojoj je glavni kulturni događaj godine potpuno maskulina proslava tri stoljeća stare pobjede nad Turcima, i u kojoj muškarci nose brkove čak i ako nisu alkarski momci, a žene su odgajane tako da prihvate svoj podređeni položaj.

Naravno, naći će se i trezvenijih glasova koji će pokušati sagledati širi kontekst, pa će upozoriti na dugu građansku i urbanu tradiciju Sinja, barem u 20. stoljeću, koja se proteže od jednog od prvaka hrvatske moderne Milana Begovića do nekih od najintrigantnijih današnjih hrvatskih umjetnika, poput majstora društveno angažiranog performancea Siniše Labrovića ili književnice Tanje Mravak. 

Gledano iz tog aspekta, nije se zgorega na trenutak vratiti u vrijeme Jugoslavije i podsjetiti se kako je šef hrvatskih komunista u najliberalnijem razdoblju hrvatskog komunizma – a tu mislimo na Hrvatsko proljeće – bio Sinjanin Miko Tripalo.

Ipak, svjesni smo da su trezveni glasovi u našoj javnosti u manjini, što znači da u kolektivnoj svijesti prevladava ona stereotipna predodžba Sinja kao rigidne sredine, koja je dodatno pojačana činjenicom da se pravomoćno osuđeni ratni zločinac Mirko Norac, koji potječe iz mjesta Otok kraj Sinja, još uvijek u najvećem dijelu Cetinske krajine doživljava kao „heroj, a ne zločinac”, unatoč pravomoćnim presudama i višekratno medijski objavljivanim dijelovima optužnice koji ga prikazuju u nimalo herojskom svjetlu. 

Alkari i arambašići

Zbog svega ovoga bilo je pomalo neobično nekidan u novinama pročitati kako je u Sinju održana osnivačka skupština Liberalki Sinja, na kojoj je za predsjednicu izabrana žena alkarskog prezimena, dr. Branka Filipović Grčić, te kako je tom prilikom, a povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, županijska predsjednica Liberalki Nada Grubišić-Čabo (još jedno često i poznato prezime iz Cetinske krajine, točnije iz mjesta Jabuka kod Trilja) predstavila prijedlog programa ”Nasilnike, a ne žrtve u sigurne kuće”. Čita čovjek taj kratki izvještaj s osnivačke skupštine Liberalki Sinja, i nađe se u nedoumici. 

Čekaj, u tom mačističkom Sinju žene se politički organiziraju? I to još kao liberalke? I ovaj program, kako se ono zvaše… da, “Nasilnike, a ne žrtve u sigurne kuće”, pa to bi čovjek prije očekivao negdje u Skandinaviji, a ne u Hrvatskoj, i k tome još u Sinju?! Što se to, kvragu, događa u tom gradu alkara i alkarskih momaka? Je li to preko noći došlo do dramatične sociološke promjene, pa sad alkari stoje doma i kuhaju arambašiće, a žene jašu konje i pripremaju se za Alku u kolovozu?

Stoga nije bilo druge nego zaputiti se u Sinj i popiti kavu s predsjednicom Liberalki Sinja dr. Brankom Filipović Grčić i županijskom predsjednicom Liberalki Nadom Grubišić-Čabo. Da čitatelje ne bismo eventualno dovodili u zabunu, odmah ćemo reći da Liberalke nisu samostalna politička stranka, već Ženska inicijativa unutar HSLS-a.

– Ja sam stara liberalka, bila sam članica HSLS-a od 1992. do 1999., kada sam zamrznula članstvo, jer nisam odobravala one političke šetnje HSLS-a od ljevice, preko centra do desnice. Ali, otkad se pojavio sadašnji predsjednik Darinko Kosor, prepoznala sam ono zbog čega sam 1992. i otišla u liberale – kaže dr. Filipović Grčić, dok njezina stranačka kolegica Grubišić-Čabo domeće kako je ona članica HSLS-a od 1999. godine. 

Više građani, nego malograđani

Obje ih pitamo kako doživljavaju Sinj i jesu li zbog svoga političkog angažmana imale ili doživjele kakve osude od (muške) sredine.

– Ja sam odrasla u Šibeniku, dakle gradu većem od Sinja. Kao mlada liječnica došla sam na tri godine, još davne 1965., a ostala sam tu cijelu karijeru, pa evo i sad kad sam u mirovini. Sinj jest konzervativna sredina, ali je sve manje konzervativna. Ovo jest malo misto i ima taj mentalitet malog mista, to je neosporno, ali rekla bih da je ipak više građanska, nego malograđanska ili mačistička sredina. 

U svakom slučaju, Sinj ima sasvim dovoljno građanske supstancije da bih se ja u njemu osjećala kao građanka – veli Filipović Grčić. – Nije jednostavno biti liberal u sredini koja se percipira kao konzervativna. Zato mi i želimo da naše djelovanje bude u smjeru razbijanja tih stereotipa o Sinju i Cetinskoj krajini – dodaje Grubišić-Čabo. 

Prelazimo na temu Sinjske alke, pitamo svoje sugovornice smeta li im što u cijelom konceptu toga kulturnog događaja uopće nema žena. – Ja stalno govorim kako bi to trebalo razbiti, da barem jedna žena uđe u Skupštinu Viteškoga alkarskog društva. Jer, po mom mišljenju, kao liberalke, zašto žena ne bi bila članica VAD-a? Ja sam o tome i razgovarala sa sadašnjim skupštinarima – kaže Filipović Grčić. 
– I što vam kažu? – pitamo. – Bili su vrlo diplomatični. Rekli su: “Vidjet ćemo!“ 

Ne pitajte za Norca

U razgovoru se dotičemo i svojedobnog raskola među liberalima, kada se iz HSLS-a izdvojila Liberalna stranka pokojnog Vlade Gotovca. – Jako sam teško to doživjela, kao raskol u obitelji – priznaje nam Filipović Grčić, te nastavlja: – Gotovcu sam se divila, iako nisam nikad prestala cijeniti Budišu. 

Budiša je osnivač stranke i sudionik Hrvatskog proljeća, čovjek bez ikakvih repova, dakle jedan pošteni političar. Pitamo našu sugovornicu je li HSLS u 90-ima patio od prenaglašenog nacionalizma, koji se baš i ne uklapa u liberalni svjetonazor, zbog čega je stranka doživljavala ozbiljne kritike od europskih liberala. Uostalom, trećesiječanjska koalicija iz 2000. godine se praktično i raspala zbog Budišina protivljenja izručenju hrvatskih generala u Haag.

 – Po nama su 90-ih ipak padale granate, što nisu po drugim europskim liberalima. Bez obzira što sam liberal, ne mogu reći da to nije utjecalo na mene. Generale koji su osuđeni po zapovjednoj odgovornosti ne mogu tek tako predati stranom političkom sudu. 

– Ni ja – pridružuje se Grubišić-Čabo. – Dobro, je li Mirko Norac heroj ili zločinac? Kako vi to doživljavate? – pitamo direktno. – Nemojte me to pitati – kaže Filipović Grčić. Ipak, na naše inzistiranje, predsjednica Liberalki Sinja je odgovorila na ovo pitanje: – Rekla bih ovako: postoje pravne institucije koje odlučuju je li netko kriv ili ne. A ako pitate ljude Cetinske krajine, a tu spadam i ja, većina smatra da je bivši general Norac postupao onako kako su u ratno vrijeme i događaji nalagali.

Povezani sadržaj

Telefon: 01 4810 401
Fax: 01 4810 404
Trg Nikole Zrinskog 17/1, 10 000, Zagreb
hsls@hsls.hr