Javne politike

AGENDA za produktivnu Hrvatsku

U vremenu krize liberalne demokracije, u kojem su građani sve nezadovoljniji politikom, možemo vidjeti kako su sve snažnije razne protestne, demagoške, populističke i autoritarne političke opcije. Pritom se sve češće koriste raznim dezinformacijama kojima nagrizaju nasljeđe liberalne demokracije, Europske unije, NATO saveza i transatlantskog svijeta.

Za razliku od navedenog, mi podržavamo slobodnog pojedinca na slobodnom tržištu i institucije liberalne demokracije koje su razvijene kroz Europsku uniju i NATO savez.

KLJUČEVI USPJEHA NAŠE ZEMLJE

  • Transparentna liberalno-demokratska država sa snažnom participacijom građana.
  • Država mora smršaviti. Zato ćemo smanjiti opseg države.
  • Ubrzat ćemo administraciju. Manje kvalitetnih ljudi odradit će više i kvalitetnije.
  • Razdvojit ćemo nužan institucionalni okvir za uređeno tržišno gospodarstvo od suvišne birokracije.
  • Dat ćemo podršku građanima, srednjem sloju i privatnom sektoru da prodišu. Tako će svima ostati više od plodova vlastitog rada.
  • Olakšat ćemo stvaranje vrijednosti, pristup tržištima, zapošljavanje i inovacije.
  • Slobodno tržište ponudit će građanima više mogućnosti i niže cijene.
  • Svatko treba samostalno birati način ulaganja u osiguranje budućnosti.
  • Hrvatska će davati aktivan doprinos EU i NATO okviru kako bi se pružalo najbolje jamstvo slobode.
  • Sudbinu i baštinu dijelimo sa zapadnim transatlantskim svijetom i to nam je poticaj za promjene.

NUŽNE STRUKTURNE REFORME ZA BOLJI JAVNI MENADŽMENT

Hrvatska može na srednji rok sustizati ekonomski standard zemalja kao što su Estonija, Litva i Češka. Na temelju svjetskih metodologija i standarda javnih politika pružamo odgovore kako povećati konkurentnost, ekonomske slobode i olakšati poslovanje kako bismo do 2025. bili među TOP 35 zemalja.

Posljednji službeni rezultati za Hrvatsku prema svjetskim izvješćima upućuju na nekoliko bitnih činjenica:

  • Nastavlja se trend niske konkurentnosti zauzimanjem tek 63. mjesta u svijetu (prema Svjetskom gospodarskom forumu), odnosno na začelju Europske unije.
  • Uvelike zbog regulatorne reforme gospodarstva umjereno je povećana razina ekonomske slobode (prema Fraser Institutu). Pritom je Hrvatska napredovala sa 73. na 56. mjesto u godinu dana (čime je sustigla Mađarsku i Poljsku, a blizu je Slovačke), dok je prije desetak godina bila na 87. mjestu.
  • Zbog regulatornih reformi u više područja poslovnog okruženja Hrvatska je došla na 51. mjesto prema Doing Business (58. mjesto prošle godine, 103. mjesto prije desetak godina). U realnom vremenu je zbog uvođenja jednostavnijeg i jeftinijeg sustava pokretanja poslovanja (online START sustav) Hrvatska okvirno došla na barem 45. mjesto, gdje su Poljska, Češka i Slovačka.
  • Reguliranost pristupa tržištu usluga smanjena je 2013.-2018. s jedne od najviših razina u prosjeku članica Europske unije i OECD-a (OECD PMR 2018 izvješće). Hrvatska je pritom u TOP10 EU država koje ima manje regulacije pristupa tržištu usluga i glavnih tržišnih profesija, što je posljedica liberalizacije tržišta usluga.
  • Indeks digitalizacije (DESI) je povećan, tako da je Hrvatska sada 20. u Europskoj uniji. Više nije na dnu s Bugarskom, Rumunjskom i Grčkom, nego je bolja i od Poljske, Italije, Mađarske, Cipra i Slovačke, a malo lošije pozicionirana u odnosu na Portugal, Češku i Latviju.

 OKVIR ZA DIGITALNO TRŽIŠNO GOSPODARSTVO

  • Rast gospodarstva treba se temeljiti na privatnim ulaganjima u tehnologije i inovacije te izvozu privatnog sektora, koji može prodisati ulaskom u TOP 30 zemalja prema visini ekonomske slobode. Produktivnost gospodarstva će se povećavati kombinacijom ulaganja u tržišno relevantne vještine, istraživanja i inovacije, digitalizaciju i umjetnu inteligenciju, standarde kvalitete i zaštite osobnih podataka, smanjenjem poreza i regulacija te nastavak razvoja digitalnog jedinstvenog tržišta Europske unije.
  • Fondovi Europske unije mogu biti podrška razvoju kojeg stvara privatni sektor, kroz ulaganja u poduzetništvo, digitalizaciju, istraživanje i inovacije, digitalne vještine, željezničku infrastrukturu, energetsku učinkovitost, detekciju dezinformacija, tehničku podršku strukturnim reformama i dr.).
  • Pristupanje OECD-u otvara Hrvatskoj velike mogućnosti za prilagodbu javnih politika dobrim praksama (novog) javnog menadžmenta koje postoje u najrazvijenijim zemljama zapadnog svijeta.

TRANSPARENTNA I MANJA DRŽAVA, REFORMA JAVNE UPRAVE

  • Transparentan online proračun na koji građani mogu utjecati, po uzoru na transparentni Bjelovar.
  • Srednjoročno smanjivanje javnog duga u BDP-u kako bi se zaustavilo oporezivanje budućih generacija.
  • Trošak države ograničen na najviše 40 % BDP-a, kao na primjeru Estonije i Latvije.
  • Trošak plaća cijelog javnog sektora ograničen na 10 %, u skladu sa stvarnim mogućnostima gospodarstva, kao u Poljskoj i Češkoj. Nelinearno smanjenje troškova plaća koje trebaju ovisiti o učinku, kvaliteti i inovativnosti, uz sankcioniranje svih koji stvaraju prepreke konkurentnosti zemlje.
  • Barem 20 % manji javni sektor zbog potpune digitalizacije i drastičnog smanjivanja suvišne birokracije (uz vaučere za prekvalifikacije viškova prema privatnom sektoru).
  • Sustavna digitalizacija cijele administracije, uz konkurenciju IT poduzeća u nabavi digitalnih rješenja.
  • Upola manji broj državnih tijela, ukidanje županija i uvođenje najviše 10 regija te najviše 150 lokalnih jedinica. Županije i općine moraju u dvije godine dokazati samoodrživost, a pomoći im se moraju ukinuti nakon tog perioda, što znači i mogućnosti spajanja sa susjednim jedinicama.
  • Ograničenje funkcija države na nužan uređeni okvir i europske poslove: nacionalna sigurnost (vojska, policija, obavješćivanje), diplomacija, infrastruktura, temeljni okvir za slobodno tržište (unutarnje tržište i tržišno natjecanje), podrška poslovnom okruženju, projekti i programi Europske unije te drugi nužni poslovi. Takvi poslovi trebaju se ojačati standardima kvalitete i profesionalnosti prema modelu novog javnog menadžmenta, koji su uvele napredne europske i anglosaksonske zemlje. Time bi se stvorio kvalitetan institucionalni okvir za uređeno tržišno gospodarstvo (ordoliberalizam), uz što manje birokratskih uplitanja i reguliranja. Država je dobra dok su njezine ovlasti ograničene te ih potpuno transparentno nadziru porezni obveznici i svi građani.
TRANSPARENTNOST JE PRIORITET

 

     Transparentnost državne i lokalne uprave ključna je karika razvoja liberalne demokracije uzimajući u obzir, primjerice, metodologiju američkog Freedom Housea. Osobito u doba interneta i digitalnog društva podrazumijeva se da građani žele imati što veći uvid i utjecaj na javne politike odnosno donošenje odluka. To je posebice bitno na lokalnoj razini, gdje se izravno pružaju mnoge građanima važne javne usluge.

 

     Prema metodologiju američke organizacije Freedom House, jedno je od pitanja jesu li državna tijela i lokalne jedinice podložne nadzoru odgovornosti odnosno, točnije rečeno, nadzoru polaganja računa (accountability). U ovo digitalno doba to je najlakše ostvarivo upravo na internetu. Zato je Grad Bjelovar postao prvi u Hrvatskoj koji je sve svoje javne financije, do zadnje lipe, objavio online, na stranici transparentnost.bjelovar.hr. Poruka je jasna: nema se što skrivati, a građani mogu dobiti potpuni uvid kako se prikuplja njihov novac i na što se točno troši. Također, transparentnost se postiže i jednostavnijim administrativnim procesima odnosno njihovom digitalizacijom. Na taj se način građani i poduzetnici mogu rasteretiti od pretjeranih administrativnih troškova koje se može mjeriti metodologijom Standard Cost Model (SCM), koja se primjenjuje u većini država EU-a, a tako i u Hrvatskoj. Tako bi se regulatorna reforma, koja se već provodila u području gospodarstva, potaknula i na središnjoj i lokalnoj razini. To je iznimno važno za poticanje poduzetništva i ulaganja te zadovoljstva građana javnim uslugama.

 

     Sve se više govori o potrebi smanjenja javne potrošnje, čiji udio u BDP-u vidljivo odstupa od usporedivih zemalja Srednje i Istočne Europe. Važno je da lokalna uprava pruži svoj doprinos na način da se uspostavi građanska kontrola nad trošenjem novca kako bi se potaknulo racionalnije upravljanje novcem koje su povjerili porezni obvezniciVeć i zbroj malih ušteda može predstavljati znatna sredstva koja bismo mogli vratiti građanima. Na taj bi način građani najbolje mogli vratiti povjerenje u institucije jer bi se stvorila prilika za veći utjecaj na javne politike. Transparentnošću jačamo povjerenje građana, poduzetnika i ulagača.

 

     Transparentnost je i najbolji lijek protiv korupcije, koja je posebice prisutna na lokalnoj razini i postupcima lokalne javne nabave. Na to upozorava i Europska komisija u redovnim izvješćima u kojima potiče Hrvatsku na reforme. Hrvatska može indeks ekonomske slobode znatnije povećati upravo jačanjem vladavine prava i borbom protiv korupcije. Zato bi transparentnost trebala postati standard cijele javne uprave u razvoju demokracije, vladavine prava te jačanju konkurentnosti i ekonomske slobode. Transparentnost je ključna karika političke slobode i razvoja liberalne demokracije te izraz politike utemeljene na odgovornosti i polaganju računa građanima. U tom kontekstu podrazumijeva se i digitalizacija cijele države, načelo „samo jednom“ kako država ne bi tražila podatke koje već ima već ih treba interoperabilno razmjenjivati.

 

     Slijedom navedenoga, izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi trebalo bi obvezati sve lokalne i regionalne jedinice na javnu odnosno internetsku objavu svake lipe javnog novca, na način da budu lako dostupni i pretraživi. Umjesto da građani moraju proučavati proračune kao formalne dokumente, na taj bi način građani dobili uvid i u svaku potrošenu lipu, što se iz proračuna ne vidi. Isto bi trebalo primijeniti i na Zakon o sustavu državne uprave u pogledu središnje državne razine. Također, regionalne i lokalne jedinice zakonski bi se obvezalo na popisivanje i internetsku objavu svih administrativnih troškova koji nastaju u okviru raznih procedura i postupaka u vezi s izdavanjem dozvola. Na taj bi se način moglo utjecati na njihovo pojednostavnjivanje i digitalizaciju.

POREZNA REFORMA ZA ZAPOŠLJAVANJA I ULAGANJA

  • Pošteno i ravnomjerno oporezivanje dohotka i dobiti – 12 %. Jednostavan porez samo na isplaćenu dobitpo uzoru na Estoniju. Oslobođenje reinvestirane dobiti te ukidanje akontacije i oporezivanja dividendi i kapitalnih dobitaka.
  • Rasterećenje radnika i poduzetnika postupnim smanjivanjem i srednjoročnim ograničenjem doprinosa prema 30 %. To će zahtijevati snažnu reformu zdravstvenog i mirovinskog sustava te djelomično usmjeravanje njihova financiranja PDV-om i trošarinama, bez povećanja njihova iznosa.
  • Postupno sniženje PDVa, uz dinamiku smanjenja socijalnih doprinosa.
  • Povećanje praga za ulazak u PDV sustav na 400.000 kuna i plaćanje PDV po naplati za sve poduzetnike.
  • Deregulacija minimalnog koeficijenta za obračun plaća i doprinosa poduzetnika.
  • Potpuno porezno priznavanje poslovnih troškova.
  • Nastavak ubrzanja porezne administracije kao bitna karika poboljšanja poslovnog okruženja.
  • Sprečavanje visoke inflacija kao poreza koji bi se prelio na cijene koje plaćaju građani. Podrška nastavku kontinuiteta neovisnosti Hrvatske narodne banke (HNB) u održavanju stabilnosti cijena i bankarskog sustava. Hrvatska bi do 2024. trebala uvesti euro, što je prioritet i poticaj za jačanje konkurentnosti.

REFORMA ZDRAVSTVENOG I MIROVINSKOG SUSTAVA KAO UVJET POREZNOG RASTEREĆENJA RADA

  • Mogućnost slobodnog odabira zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, uz konkurenciju osiguravatelja.
  • Mirovinska reformausmjerena na jačanje dobrovoljne štednje građana i ukidanje povlaštenih mirovina te zadržavanje penalizacije privremenih umirovljenja.
  • Zdravstvena reformausmjerena na racionalnije i profesionalno upravljanje troškovima javnih bolnica i nabavom lijekova, otvaranje ravnopravne i transparentno nadzirane prilike privatnom sektoru (kao u Švedskoj i Njemačkoj), ukidanje monopola HZZO-a na primarno zdravstveno osiguranje, smanjenje izuzeća od neplaćanja participacija i ulaganja u preventivu (zbog smanjenja troškova liječenja i lista čekanja).

REFORMA TRŽIŠTA RADA I OBRAZOVANJA ZA VJEŠTINE BUDUĆNOSTI

  • Nastavak razvoja dualnog obrazovanja kako bi se stjecale praktične vještine kao u Njemačkoj i Austriji.
  • Kurikularna reforma usmjerena na dodatno rasterećenje od nepotrebnih sadržaja i vještine za digitalno tržište, otvoreno društvo, zdrav život, financijsku pismenost i poduzetništvo – što više izbornih predmeta.
  • Poticanje digitalnih i poduzetničkih vještina te poboljšanje rezultata na PISA testovima kako bi se povećale mogućnosti zapošljavanja. Nastavak ulaganja u znanost iz fondova Europske unije.
  • Vaučeriza mogućnost odabira svih obrazovnih i socijalnih usluga po uzoru na Švedsku.
  • Jednostavnije radno zakonodavstvo prema modelu fleksigurnosti kakav imaju Danska, Nizozemska i Austrija. Visina naknada nezaposlenima prilagođena troškovima života, posebice onima koji imaju djecu, ali pod uvjetom da aktivno traže posao i uz strogu kontrolu korištenja tih naknada i pohađanje programa za prekvalifikacije. Sprečavanje mobinga na radnom mjestu i zaštita osoba s posebnim potrebama.
  • Održiva i talentirana imigracija koja se u cijelosti integrira u pravni i kulturni okvir Hrvatske i Europske unije.
  • Protiv smo zakonskih zabrana i ograničenja rada u nekim područjima. Hrvatska je među rijetkim europskim državama koje kriminaliziraju dobrovoljnu prostituciju. Također, potrebno je preispitati postoje li ograničenja za osnivanje swingerskih klubova. Austrija, Njemačka, Švicarska, Nizozemska, Danska i Češka te niz zemalja imaju pozitivna iskustva u navedena dva tržišna područja.

DEREGULACIJA GOSPODARSTVA ZA SLOBODNO TRŽIŠTE I JEDNOSTAVNIJE POSLOVANJE PODUZETNIKA

  • Manji broj zakona i pravilnika. Za svaki novi zakon ukinuti barem dva postojeća (1 „dolaziʺ, 2 „odlazeʺ).
  • Provjera usklađenosti pojedinih gospodarski relevantnih zakona s člankom 49. Ustava, kojim se jamče poduzetničke i tržišne slobode.
  • Nastavak razvoja procjena gospodarskih učinaka propisa za male i srednje poduzetnike.
  • Otvaranje i poticanje tržišne konkurencije u gotovo svim gospodarskim sektorimatako da ih oslobodimo od vlasničkih udjela i kontrola države. Zadržavanje poduzeća u kojima je javni interes nužno opravdan (npr. podzemno skladištenje plina, vode, šume, infrastruktura), uz sustav javnog upravljanja sukladan standardima OECD-a. Nastavak spajanja i smanjenja pružatelja vodnih usluga.
  • Nastavak liberalizacije tržišta usluga gdje postoje prepreke konkurenciji.
  • Nastavak smanjenja raznih neporeznih i parafiskalnih nameta i administrativnih zahtjeva kod dozvola i procedura. Sniženje cijena i učestalosti tehničkih pregleda vozila, sniženje naknade za obnovljive izvore energije, radiofrekvencijski spektar i RTV. Ukidanje RTV pristojbe za vozila, bilježničkih ovjera i naknada FINA-e te dobrovoljna komorska članstva i turističke zajednice.
  • Strogo preispitivanje kazni za poduzetnike i njihovih iznosa važno je za poboljšanje uvjeta poslovanja kao i sprečavanje arbitrarnog ponašanja dijela inspektora.
  • Podrška razumnoj mjeri zaštite okoliša pomoću zelenih inovacija privatnog sektora, umjesto oslanjanja na nove (zelene) poreze i regulacije.

REFORMA EUROPSKE UNIJE, VIŠE TRŽIŠTA A MANJE ADMINISTRACIJE

  • Podrška nastavku smanjenja europskih regulacija koje otežavaju pristup jedinstvenom tržištu.
  • Unija ne treba imati ovlasti u javnim politikama u području obrazovanja, kulture, sporta, mladih, socijalne politike, ribarstva, poljoprivrede itd.Unija treba istodobno imati jake institucije u bitnim područjima kao što su temeljni okvir za slobodno unutarnje tržište, tržišno natjecanje, trgovinska politika, ekonomski poslovi, podrška strukturnim reformama, infrastruktura, energetska sigurnost, kontrola vanjske granice itd.
  • Puna provedba europskog Akcijskog plana protiv dezinformacija. Važna je uloga civilnog društva i privatnog sektora u detektiranju dezinformacija i edukaciji građana, a bez pokušaja reguliranja slobode govora.
  • Otvaranje pregovora sa SAD-om radi stvaranja transatlantskog jedinstvenog tržišta (zajedno s Kanadom).
  • Podrška reformi Svjetske trgovinske organizacije kako bi se uspostavila poštena slobodna trgovina.
  • Važnost jedinstvenog energetskog tržišta, diversifikacije dobavnih pravaca zbog povećanja energetske neovisnosti(LNG terminala na Krku te koncesije za istraživanje i vađenje nafte i plina na kopnu i moru).
  • Nastavak kontrole vanjske granice Europske unijeradi sprečavanja masovnih nezakonitih prelazaka.
  • Osnivanje europske središnje obavještajne agencije (poput američke CIA-e). Obavještajne usluge treba nadzirati javni sektor, dok se pružanje usluga može ugovarati s privatnim sektorom (što je već praksa u nizu zemalja, pogotovo u anglosaksonskim).
  • Podrška proširenju Europske unije i NATO-a na zemlje Istočnog partnerstva (Ukrajina, Gruzija, Moldavija) i Jugoistočne Europi, uz precizno ispunjavanje svih kriterija pristupanja.
  • Podrška razvoju Bosne i Hercegovine kao konsocijacijske liberalne demokracije u kojoj se poštuje ravnopravnosti svih pojedinaca, konstitutivnih triju naroda i nacionalnih manjina.
  • Podrška teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine i Moldavije te sigurnosti države Izrael.

TRANSATLANTSKA VANJSKA I OBRAMBENA POLITIKA KAO TEMELJNO JAMSTVO LIBERALNE DEMOKRACIJE

  • Jačanje transatlantskog partnerstva sa SAD-om u razvoju liberalne demokracije te obrambene i obavještajne suradnje u okviru NATO saveza (kao što to rade baltičke zemlje, Poljska, Češka i Rumunjska).
  • Provedba NATO dogovora o povećanju obrambenih ulaganja na barem 2 % BDP-ado kraja 2023., što uključuje nabavu borbenih zrakoplova zapadne proizvodnje, postrojbe za specijalne operacije i mornaricu.
  • Zadržavanje hrvatskih vojnika u operaciji NATO saveza u Litvi i Poljskoj.
  • Jačanje suradnje sa zemljama inicijative Tri mora odnosno zemljama Višegradske skupine.
  • Podrška promicateljima individualnih sloboda i ljudskih prava u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kini, Hong Kongu, Tajvanu i drugim zemljama koje su željne slobode od represije autoritarnih režima.

SVJETONAZOR KLASIČNOG LIBERALIZMA

  • Naš svjetonazor nalazi se između dviju ideološki suprotstavljenih strana koje nastavljaju zanemarivati zdravi razum i iscrpljivati kreativnu energiju građana.
  • Liberalna demokracija polazi od zaštite slobode svakog pojedinca od vladavine mase.
  • Prepoznajemo jednaka i neotuđiva prirodna prava svake osobe na život, slobodu i traganje za srećom na temelju uživanja prava vlasništva i poduzetništva.
  • Zalažemo se za toleranciju umjesto instrumentaliziranja politike u svrhu reguliranja tuđih života.
  • Odnos prema različitostima i manjinama pokazuje na koji se način liberalna demokracija ostvaruje.
  • Naučimo već jednom da svatko živi svoj život tako da radi na sebi i izgrađuje bolju zajednicu. Prestanimo se baviti tuđim životima i preuzmimo odgovornost za vlastite živote.
  • Snažno stojimo u obrani liberalne demokracije od raznih populista, demagoga, prodavača magle i dezinformacija, pa i pokušaja stvaranja autoritarnih sustava.
  • Postoje jednaka i neotuđiva prirodna prava svake osobena život, slobodu (savjesti, vjere, mišljenja i govora) i traganje za srećom na temelju uživanja prava vlasništva i poduzetništva. Ta su prirodna prava vječna i ne ovise o volji bilo koje osobe, niti se mogu proizvoljno mijenjati. Zato su neotuđiva i darovana su kroz dostojanstvo svakoj osobi. Glavna uloga države je da štiti ta prirodna prava odnosno naše slobode. Država mora biti uvijek ograničena u svojem dosegu i izvršavanju svojih ovlasti.
  • Važna je uloga društva da kroz dobrovoljne interakcije čuva vrijednosti slobode, jednakosti i bratstva. Svaki pojedinac ima talente da radi na sebi i dobrovoljno stvara dobrobit zajednice.
  • Podrška seksualnim slobodama svake osobe u odnosu na bilo kakvu državnu represiju i društvene tabue.
  • Podrška trenutnom zakonskom rješenju za medicinski potpomognutu oplodnje.
  • Sprečavanje zabrane pobačaja kao i podizanja granice dopustivosti pobačaja iznad 10 tjedana trudnoće.
  • Podrška postojećem zakonskom rješenju za istospolna civilna partnerstva, kao i istospolne brakove.

Povezani sadržaj

Mediji o nama

Hrvatska radio televizija Reportaža o Planu gospodarenja otpadom Reportaža o Planu gospodarenja otpadom u središnjem Dnevniku HRT-a izneseno je...

Politike HSLS-a

Smjernice izbornog programa HSLS-a 2015.PreuzmiSmjernice izbornog programaGospodarski program - prijedlog mjera Zbog velikih makroekonomskih...

Temeljna načela

Temeljna načela Hrvatske socijalno-liberalne strankePreuzmiTemeljna načela HSLS-a Hrvatska socijalno liberalna stranka prva je demokratska stranka...

Dokumenti

DokumentiLokalni izbori 2017Financijska dokumentacijaLokalni izbori 2013.Izbori 2011 - Financijska dokumentacijaIzvanredni izboriOsnovni stranački...