Jelić: Marišćina će postati novi Viševac

Facebooktwittergoogle_plus

VIŠKOVO Najave Primorsko-goranske županije da se na Marišćini krenulo u izgradnju modernog sustava za gospodarenje otpadom obična su obmana i zavaravanje javnosti, jer najvažniji dio projekta, izgradnju MBO postrojenja neće biti moguće realizirati niti financirati do 2013. godine, tvrdi predsjednik HSLS-a Viškovo Ljubomir Jelić. Prema Jeliću, Marišćina će, prema svemu sudeći, postati zapravo novi Viševac, na kojem će otpad i dalje biti primitivno odlagan.


– Žalosno je što županijske i općinske vlasti prešutno zavaravaju stanovnike Viškova i cijele županije. Skriva se da će stanovnici u krugu Marišćine morati proživljavati istu agoniju, kao i mještani koji već desetljećima žive pokraj brda smeća na Viševcu, što je već doseglo nadmorsku visinu od 336 metara, kaže Jelić.


Izmjene dvostranog sporazuma hrvatske Vlade i Europske komisije o sufinanciranju Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina u okviru IPA fonda uključuju sufinanciranje i izgradnju MBO postrojenja. Riječ je o središnjem sadržaju CZGO-a, koji omogućuje recikliranje velikog dijela prikupljenog otpada. Nesortirani komunalni otpad u MBO postrojenje mehaničkim i biološkim postupcima bit će sveden na »bioosušeni otpad«, što će biti odlagan u bioreaktorsko odlagalište.

Međutim, Jelić kaže kako je unatoč tome što je MBO postrojenje sastavni dio operativnog programa, u sljedeće tri godine jednostavno nemoguće završiti sve predradnje, koje su uvjet za izgradnju tog postrojenja.
   

Deficit proračuna


– S obzirom na to da je ukupna investicija vrijedna 101,62 milijuna eura, od čega će EU financirati 22,3 milijuna eura, postavlja se pitanje tko će osigurati preostali dio od 79,32 milijuna eura za uspostavu novog integriranog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji. Novi sustav obuhvaća izgradnju CZGO Marišćina i pet pretovarnih stanica na dosadašnjim odlagalištima Krk, Rab, Cres te Delni

ce i Novi Vinodolski kao i sanaciju postojećih odlagališta, uključujući i Viševac. U tom novom prijedlogu jasno stoji da će Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i Ekoplus morati financirati projekt izgradnje MBO postrojenja sa 118 milijuna kuna. Budući da je poznato da Grad Rijeka ima deficit proračuna od 40 milijuna kuna, jasno je da od MBO postrojenja nema ništa, kaže Jelić.


Nestručno vođenje projekta


– Tek kad samostalno isfinanciramo cijeli projekt moguće je tražiti povrat u visini najviše do 50 posto za opravdane troškove, kaže Jelić.
On upozorava da je izgradnjom »nulte faze« Marišćine predviđen najprimitivniji oblik zbrinjavanja otpada, identičan onome na Viševcu.
 

– Nestručno vođenje ovako važnog projekta dovoljno govori koliko smo spremni za ulazak u EU. Očigledno je da je predizborna kampanja već krenula, jer rješavanje problema zbrinjavanja otpada trenutno se svodi na samo papirnato potpisivanje kojekakvih sporazuma koji nemaju temelja biti stvarno realizirani. Realizacija projekta Marišćina krenula je 2006. godine, kada je prvi put prihvaćen od strane EU, ali prolongira se svake godine, jer nema stručnosti, financijske snage, niti političke volje da se konačno završi, napominje Jelić.


HSLS još jednom poziva izvršnu vlast, dodaje Jelić, da realizaciju projekta prepusti investitorima s financijskom moći, znanjem i iskustvom u iskorištavanju otpada, a ne da se sve svede na zatrpavanje dolaca i štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi. 


Zastarjela austrijska tehnologija

Ljubomir Jelić kaže da se mještane obmanjuje obećanjima kako će planirana tehnološka rješenja na Marišćini spriječiti bilo kakav ekoincident.
– Tehnologija austrijske tvrtke, koja je prihvaćena za izgradnju MBO postrojenja je zastarjela i provodi negativne učinke po okoliš. Ista je tehnologija instalirana 2001. godine u jednom talijanskom gradu, a pokazalo se da je riječ o lošem rješenju. Radi se o neučinkovitom i štetnom projektu, jer tehnologija je u zadnjih deset godina znatno uznapredovala i nova su postrojenja znatno učinkovitija. Međutim, čini se da je Hrvatska prihvatila korištenje te zastarjele austrijske tehnologije, ne samo u Marišćini, već i u druga dva planirana centra za gospodarenje otpadom, kaže Jelić.

Skorim ulaskom u EU Hrvatskoj se otvaraju novi fondovi, što će, tvrdi Jelić, dodatno otežati samu izgradnju, jer sufinanciranje projekta kroz strukturne fondove moguće je izvršiti samo retroaktivno. 

Telefon: 01 4810 401
Fax: 01 4810 404
Trg Nikole Zrinskog 17/1, 10 000, Zagreb
hsls@hsls.hr