27. siječnja 2017. u Novinarskom domu u Zagrebu održan je okrugli stol u organizaciji HSLS-a, na temu “Pravo na vodu je ljudsko pravo”. Na početku događanja okupljene je pozdravio predsjednik HSLS-a i saborski zastupnik Darinko Kosor, te izaslanik Ureda premijera RH i državni tajnik Mario Šiljeg.
Organizator okruglog stola i predsjednik HSLS-ovog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Mirko Budiša rekao je da HSLS smatra da je potrebno, hrvatskim Ustavom, pravo na vodu proglasiti temeljnim ljudskim pravom.
Razlozi za to su:
- Voda je životno važni resurs, stoga ovisnost čovjeka o vodi ne smije biti podložna interesima tržišta ili bilo kojim drugim interesima, već je pravo na vodu čovjekovo iskonsko pravo.
- Zakonske odredbe nisu dovoljno snažno jamstvo da će voda i dalje biti nekomercijalno opće dobro jer su izmjene zakona lako provedive i tu uvijek postoji opasnost zloupotrebe njihove izmjene na štetu javnog interesa.
- Ustavno proglašenje prava na dostupnost vode za ljudsku upotrebu je najbolja pravna zaštita od rastućih tendencija i pritisaka za liberalizacijom tržišta vodne opskrbe.
- Privatizacija djelatnosti vodoopskrbe neminovno nosi rast cijena usluga prvenstveno radi ostvarivanja profita što stvara rizik da isporuka vode kao zajedničkog dobra može biti uskraćena.
- S vremenom će potreba za vodom sve više rasti, te će preuzeti strateški značaj kakav danas ima nafta. Stoga vodu treba zaštiti i osigurati da bude prvenstveno na korist građanima Republike Hrvatske.
Naglasio je da je potrebno Ustav RH dopuniti novom ustavnom odredbom po kojoj su vodni resursi primarno u funkciji opskrbe građana i kućanstava. U tom smislu voda ne smije biti tržišna roba. U Hrvatskoj su vodni resursi zakonski regulirani kao nekomercijalno opće dobro. Međutim, promjenu zakona je proceduralno i operativno mnogo lakše provesti nego što bi to bio slučaj s Ustavom gdje je procedura izmjena znatno složenija. Kao visoko zadužena zemlja, Hrvatska je izložena raznim pritiscima pa i onim koji bi mogli rezultirati prodajom onog najvrijednijeg što nam je preostalo, prirodnih bogatstava. U svijetu su zabilježena mnoga negativna iskustva s privatizacijom sustava vodoopskrbe koja je popraćena velikim poskupljenjima isporučenih usluga. Zbog toga postoje primjeri privatizacije i naknadne rekomunalizacije ove djelatnosti u nekim većim europskim gradovima. Uvažavajući gospodarsku i socijalnu situaciju u Hrvatskoj, HSLS smatra kako je u području vodnih usluga potrebno osigurati nadzor i državnu regulaciju ove djelatnosti. Dodao je kako ova inicijativa ne podrazumjeva da je država dužna osigurati vodu besplatno. Njome se želi onemogućiti bilo kakva diskriminacija u pristupu vodi te osigurati njena ekonomska dostupnost. HSLS predlaže da se sama procedura koja prethodi izmjeni Ustava provede na temelju zahtjeva 1/5 ukupnog broja saborskih zastupnika, bez potrebe organiziranja referenduma što je organizacijski zahtjevnije i financijski puno skuplje.
Sudionici panela bili su Mirko Budiša, predsjednik Odbora HSLS-a za zaštitu okoliša i prirode, Nj.E. gđa. Smiljana Knez, veleposlanica Republike Slovenije, Viktor Simončić, stručnjak iz područja zaštite okoliša i nezavinski konzultant, Zlatko Pletikapić, stručnjak za zaštitu voda, Marko Ercegović, savjetnik u Udruzi gradova Hrvatske, Sandra Švaljek, ekonomski stručnjak i kandidatkinja za gradonačelnicu Grada Zagreba, Miroslav Šimić, predsjednik Kluba zastupnika MOST nezavisnih lista, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Ilija Ćorić, glavni tajnik HSS-a, te fra Božo Vuleta, zamjenik predsjednika Franjevačkog instituta za kulturu mira.
Raspravi su se priključili i ostali gosti događanja: Branka Juričev-Martinčev, potpredsjednica Kluba zastupnika HDZ-a i gradonačelnica Vodica, Josip Salapić, saborski zastupnik HDSSB-a i Enes Ćerimagić iz Zelene akcije.
