U Jutarnjem listu objavljen intervju sa Darinkom Kosorom, predsjednikom HSLS-a

Facebooktwittergoogle_plus

U nedjelju 21.kolovoza 2016. u Jutarnjem listu objavljen je intervju sa Darinkom Kosorom, predsjednikom HSLS-a, koji prenosimo u cijelosti.

kosor_darinko1-180816Šef HSLS-a Darinko Kosor povukao se iz medija upravo kad je tadašnji šef HDZ Tomislav Karamarko krenuo u preslagivanje Vlade. Kosor je poručio da to drži krivim političkim potezom i zašutio. Šezdeset dana je prošlo od posljednjeg medijskog nastupa, a u međuvremenu je HDZ dobio novog predsjednika, raskinuo odnose sa svim ostalim koalicijskim partnerima: HSS je pretrčao u SDP-ov tabor, s HSP-om i ostalim su se pozdravili te su jedini na listama ostali HSLS-ovci. Predsjednik HSLS-a Kosor nalazi se na trećemu mjestu u prvoj izbornoj jedinici. Razgovarali smo s njim u stranačkim prostorijama nakon što je to jutro s partnerima iz HDZ-a predstavio program. Kosor se danas čini opušten, smiren, ističe da je dobru suradnju imao i s Karamarkom te najavljuje još bolje odnose s Plenkovićem i HDZ-om, no čini se da ne zazire ni od velike koalicije.

HSLS je jedini iz Domoljubne koalicije ostao uz HDZ. Zašto?

– To je to: pitanje vjerodostojnosti! Ni u jednom trenutku nismo razmišljali da promijenimo partnera, iako smo kao i HSS imali takvih ponuda. Jednoglasan je zaključak svih naših tijela stranke da nam je politički obraz višestruko važniji od bilo kakve ‘nemoralne ponude’. No, pogledamo li i europske primjere, savez pučkih i liberalnih stranaka je gotovo pravilo, a saveza liberala sa socijalistima i socijaldemokratima nema nigdje u Europi. Vani se stranke ne dijele oko toga što misle o, primjerice, Drugom svjetskom ratu, jer tamo su svi antifašisti, nego kakve su im porezne i gospodarske politike. Što se tiče tih pitanja, liberali i pučani su puno bliži. Sve europske vlade koje čine stranke centra i desnog centra u posljednjih sedam godina imale su značajno bolja rješenja za izlazak iz gospodarske krize od lijevih vlada. U Hrvatskoj je 2015. godine završio period tzv. sedam mršavih godina i pred nama je period od ‘sedam dobrih godina’, za koji bi bilo dobro radi stabilnosti da ga predvodi HDZ-HSLS u postizbornoj suradnji s Mostom i zastupnicima nacionalnih manjina.

Ali vaša Vlada je sada na vlasti?

– Bilo je to jedno novo političko iskustvo za Hrvatsku. Prvi put se dogodilo da jedna od velikih koalicija nije dobila apsolutnu većinu. Dosad ovakva situacija u nas nije viđena, ali i mi se još uvijek učimo demokraciji. Italija, primjerice, svako malo ima izbore, što ni sa čim ne ugrožava normalno funkcioniranje države i gospodarske tokove. Mislim da su sve parlamentarne stranke izvukle određeno iskustvo iz proteklih devet mjeseci.

Kakav rezultat očekujete na dolazećim izborima?

– Pobijedit ćemo na predstojećim izborima i zajedno s Mostom i zastupnicima nacionalnih manjina formirati većinu u Saboru te izabrati novu hrvatsku Vladu. U to sam u potpunosti uvjeren! Ali ni jedna koalicija niti stranka neće sama osvojiti apsolutnu većinu.

Je li rješenje velika koalicija?

– Zasad nije. Stoga razumijem i one koji kažu da ne bi nikad, tako je govorila i Angela Merkel, a onda je u interesu svih Nijemaca ipak ušla u koaliciju sa SPD-om. Zato nikad ne reci nikad. U razvijenim europskim zemljama odgovornost prema građanima je izraženija kod političkih stranaka, dok je ona kod nas prije svega okrenuta prema odgovornosti unutar vlastite stranke i vlastitim političkim liderima. Kada nam Hrvatska, njezin gospodarski rast i obrazovanje naše djece budu ispred parcijalnih stranačkih interesa, tada će nam svima biti bolje. Kod nas se na političkoj sceni u pravilu traži ono što nas razdvaja ili razlikuje, a vrlo rijetko razgovaramo o onome što nas povezuje. HSLS je stranka centra koja nema nikakvih političkih predrasuda te je spremna na dijalog za budućnost sa svim relevantnim strankama. Treba uvažavati svjetonazorske razlike, ali prije svega tražiti ono što je zajednički interes svih Hrvata i svih državljana Hrvatske. Naravno, moraju se pritom poštovati već dosegnuti politički standardi. Jedan od takvih standarda jest da ona stranka koja ima najveći broj mandata u parlamentarnoj većini daje i prvog čovjeka hrvatske Vlade. Novi predsjednik HDZ-a gospodin Plenković ima sve predispozicije da može suvereno obavljati tu funkciju. Uvjeren sam da će to nakon izbora prepoznati i naši potencijalni partneri iz Mosta i nacionalnih manjina.

Prošli ste pregovore s Mostom, čini vam se da je takav dogovor moguć?

– Meni se čini da je moguć. Imam jako dobre osobne odnose s mnogim pojedincima iz Mosta. Primjerice u Vijeću za suradnju odlično sam surađivao s Kovačićem i Relkovićem. Podsjećam da je HSLS s Mostom imao i zajednički Prijedlog zakona o financiranju političkih stranaka. Većina zastupnika Mosta koju sam imao prilike upoznati u Saboru su dobri i pošteni ljudi, rekao bih idealisti, i ne vidim uz jedno razumno i argumentirano pregovaranje da se ne bi mogli dogovoriti oko funkcioniranja Vlade i institucija. No, ako bi bilo neargumentiranih političkih ucjena, onda se teoretski otvara i mogućnost razmatranja velike koalicije.

Most je uvijek bio u strahu da ga HDZ ne “pojede”. Vi nemate takvih strahova što se tiče HSLS-a?

– HSLS ima druge probleme koji nisu vezani uz HDZ. S HNS-om i IDS-om pripadamo europskoj obitelji liberala, zajedno smo 90-ih godina imali više od 25 posto glasova birača, danas svi zajedno vrijedimo pet posto, i to je trenutačni apsurd liberalne scene u Hrvatskoj. Liberalna ideja kod nas još nije našla svoje mjesto, političku nišu. HSLS je godinama sklon izlasku na izbore sa srodnim strankama, pa se tako i zadnjih šest mjeseci pričalo o ‘trećem liberalnom putu’, no kad god se dođe blizu izbora, tada HNS, bez obzira na to tko mu je predsjednik, odmah pobjegne pod sigurne skute SDP-a. Zato sam i osobno bio vrlo skeptičan na te medijske balone koji su bili puštani proteklih mjeseci. Vrijeme liberalnih ideja, slobodne tržišne ekonomije te ekološki održivog razvoja u Hrvatskoj tek dolazi.

Mislite da vas Most ovaj put neće ucjenjivati?

– Vjerujem da ćemo nakon izbora svi biti dovoljno odgovorni prema građanima te da je vrijeme bilo čijih političkih ucjena iza nas.

I Karamarko je mislio da će s njima postići dogovor?

– Plenković je vrlo jasno i unaprijed naznačio vlastiti stav te stav HDZ-a i HSLS-a oko tih pitanja.

Vaše mišljenje o premijeru kojeg ste podržali, Tihomiru Oreškoviću?

– Orešković je O.K., ali kad nemaš izborni i stranački legitimitet, teško možeš biti prvi čovjek Vlade. No, nismo ga trebali opozvati kad smo ga podržali za premijera. Od prvog dana sam se otvoreno protivio ideji preslagivanja, a posebno ideji za koju je ‘garantirao’ Milan Bandić. To je bio apsolutni pogrešan politički potez.

Što vam je sad obećao HDZ?

– Ništa.

Kako komentirate HSS-ov prelazak?

– To je pitanje za HSS. No, HSS je godinama bio strateški partner HDZ-a, i to ne samo na državnoj razini nego još i više na lokalnoj razini, pa time dodatno čudi njihova politička odluka. Tek će neko buduće vrijeme pokazati kakve posljedice će ta odluka imati.

Gdje se osobno vidite?

– Kao saborski zastupnik i kao predsjednik HSLS-a.

Kažete da ste sada bliži HDZ-u, a kako gledate na pojavu Zlatka Hasanbegovića?

– Sadašnji HDZ gledam prvenstveno kroz tim koji je okupio Andrej Plenković. S tim ljudima dijelim 90 posto sličnih stavova o glavnim problemima u Hrvatskoj. No, HDZ je stranka desnog centra i potpuno je normalno da ima desno krilo te predstavnike kaao što je gospodin Hasanbegović. Iako se s njim nisam slagao oko ukidanja financiranja dijela udruga civilnog društva, pa čak i nekih tema iz naše povijesti, uvažavam kao liberal svakoga tko drugačije misli od mene ili ima nešto drugačiji svjetonazor.

Kako komentirate razlaz s HSP-om?

– To je prije svega pitanje za HDZ jer je u Domoljubnoj koaliciji HDZ imao bilateralne sporazume sa svakom partnerskom stankom ponaosob.

Smatrate li da su se europarlamentarci iz HDZ-a možda trebali jasnije izjasniti planiraju li se poslije izbora vratiti u Bruxelles ili ne?

– To je njihova odluka, uvijek tražimo od političara da budu bolji od građanskog prosjeka, ali mislim da je to gospodin Stier objasnio kad je raekao da on i njegova obitelj žive samo od te plaće, da nemaju nikakve skrivene ni dodatne izvore financiranja te da se ne želi odreći nečega što mu po zakonu pripada. A nakon završetka parlamentarnih izbora donijet će se konačne odluke.

Tko će sve sjediti u Vladi? Jesu li vam poznata imena?

– Ne vidim zašto i u budućoj Vladi primjerice ne bi bili ljudi kao što su Zdravko Marić, Oleg Butković ili Tomislav Tolušić.

Hoće li biti mjesta za vašega ekonomskog stratega Josipa Budimira?

– Neću opet otvarati pitanje Josipa Budimira, ali ako budemo u poziciji, za vrhunske stručnjake mora biti mjesta.

Što mislite o povratku Drage Prgometa i Milana Kujundžića u HDZ-ove redove?

– Vratili su se u svoju stranku u kojoj su bili dvadeset godina, iako mislima da će izgubiti dio svoje političke težine tim povratkom jer kad odlaziš pa se vraćaš, nije više isto kao prvi put.

Kako gledate na to da ćete možda biti u savezu s Bandićem?

– Osobno bih volio da buduća većina bude formirana od HDZ-a, HSLS-a, Mosta i nacionalnih manjina.

Može li Plenković sustići Sanaderovu slavu u HDZ-u?

– Ne bih ga uspoređivao sa Sanaderom.

Je li dobro da se Kalmeta sam povukao?

– Kako je sam Kalmeta zaključio da je to dobro, tko sam ja da kažem nešto drugo.

Što mislite o listaama?

– Ima dosta novih ljudi, za razliku od SDP-ovih lista koje su ostale gotovo iste. Znam da su u Hrvatskoj građani skloni glasati za stranke, a nešto manje za pojedince, no ako izuzmemo Zorana Milanovića, u ovom trenutku u SDP-u nema niti jednog političara od formata, čak bih rekao da je stranka u potpunosti kadrovski devastirana. To da su prvi ljudi SDP-a u ovom trenutku Hajdaš Dončić, Maras, Zmajlović i do jučer Jakovina govori zašto ne treba dati povjerenje SDP-u.

Je li došao kraj i Milijanu Brkiću u HDZ-u?

– Milijan Brkić je zamjenik predsjednika našeg političkog partnera HDZ-a. Zadao si je dosta složen zadatak da sa 14. mjesta u II. izbornoj jedinici osvoji više od 7,5 tisuća preferencijalnih glasova i tako ostvari saborski mandat. Sva ostala pitanja su unutrašnja stvar HDZ-a.

Čujete li se s Karamarkom?

– Zvao sam ga nakon što je odstupio s mjesta predsjednika HDZ-a jer spadam u one ljude i političare koji ne prekidaju kontakt kada netko nijea više na funkciji. Upravo suprotno, tada su mi ljudi draži i tada na jedan možda i bolji način možemo komunicirati jer politika sigurno nije najvažnija stvar u našim životima.

Povezani sadržaj

Telefon: 01 4810 401
Fax: 01 4810 404
Trg Nikole Zrinskog 17/1, 10 000, Zagreb
hsls@hsls.hr