Komentar prof. dr. sc. Miljenka Šimprage u Jutarnjem listu

Facebooktwittergoogle_plus

3. listopada u Jutarnjem listu u rubrici Komentari objavljen je komentar prof. dr. sc. Miljenka Šimprage, potpredsjednika HSLS-a i predsjednika Odbora za znanost i obrazovanje HSLS-a, na temu Nužna promjena stava i politike prema školstvu.

Simpraga_Miljenko_hsls

NUŽNA PROMJENA STAVA I POLITIKE PREMA ŠKOLSTVU

Vlada RH bi trebala hitno predložiti nove zakone i materijalne preduvjete za bolje obrazovanje

Ljudi su glavni nositelji ideja, informacija i novih znanja. Oni su strateška osnovica i kapital u suvremenom društvu i gospodarstvu. Za razliku od materijalnih, intelektualni i kreativni potencijali nemaju granica. Sustav stoga mora pravodobno otkrivati posebno sposobne pojedince i na sve ih načine poticati da potpuno razviju i primijene svoja znanja i sposobnosti. Zato bi nova Vlada trebala hitno predložiti nove zakone i materijalne preduvjete za bolje funkcioniranje sustava obrazovanja i znanosti. Pri tome bi morala voditi računa o statusu nastavnikā koji moraju postati ponosni na svoj poziv, biti mu predani i kreativni u radu s učenicima, posebice sa onima koji pokazuju interes za studije iz polja prirodnih, biotehničkih i tehničkih znanosti. Naime, zanimanja koja se stječu takvim studijima ključna su za razvitak visokih tehnologija koje omogućavaju brži gospodarski rast. U tom smislu, visokoobrazovne ustanove svojim upisnim politikama i sustavima potpore moraju pripomoći u poticanju interesa za ta područja. Također, bi bilo dobro da sveučilišta u svoje misije ugrade i cjeloživotno obrazovanje nastavnika, jer je vrhunska izobrazba nastavnika bitan temelj za preobrazbu hrvatskoga školstva.

Potrebne su i poticajne mjere kako bi se u odabir i potporu nastavi i projektima u osnovim i srednjim školama uključilo i gospodarstvo. Stručnjaci koji djeluju u gospodarstvu mogu pomoći pri utvrđivanju životno zanimljivih projekata i organiziranju praktičnog rada. Vlada mora potaknuti institucionaliziranje takve suradnje, jer uspjeh neće doći sam od sebe ako se ne stvori čvrsta veza državnih institucija koje donose odluke te gospodarstva i institucija koje obavljaju obrazovnu i odgojnu zadaću.

Sveučilišta i istraživački instituti trebaju redefinirati svoju misiju te pojačati svoju društvenu i gospodarsku ulogu i u skladu s tim strateški se usmjeriti prema inovativnosti kako bi se aktivno uključili u gospodarsku reformu i industrijski razvoj. Uvjet su za to čvršći partnerski odnosi s gospodarstvom i poslovnom zajednicom. Takvoj ulozi sveučilištā i istraživačkih instituta treba podrediti propise kojima se uređuju znanost, istraživanja i visoko obrazovanje i to po mogućnosti samo jednim zakonom.

Moraju se razraditi i donijeti novi kriteriji za cjelovitije vrednovanje istraživačkog prinosa znanstvenikā i sveučilišnih nastavnika koji, uz ocjenu bibliografske komponente, trebaju uključiti inovacije, patente i transfer tehnologije koji dovode do novih procesa, proizvoda i usluga, te stvaranje i poticanje novog poduzetništva i inovativnog gospodarstva.

Kako je znanje temeljni preduvjet gospodarskog rasta, istraživačke mogućnosti sveučilišta postaju temeljni pokretač društvenog razvoja.

Zbog toga sveučilišta moraju osmisliti i uspostaviti načine posredovanja u stjecanju novih znanja i vještina u društvu. Obrazovna uloga sveučilišta mora se proširiti i na stručnjake koji su završili redovito školovanje i omogućiti im cjeloživotnu prilagodbu novom, na znanju zasnovanom tržištu rada, a posebice novim tehnologijama u područjima važnim za razvoj malih i srednjih poduzeća.

Od države se, pak, očekuje poticajna porezna politika, a ne represivna i to s maksimalnim poreznim olakšicama za donatore zaklada čiji je cilj unapređenje učeničkog i studentskog standarda, stipendiranje, poticanje izvrsnosti i promicanje znanja kao temeljnih vrijednosti pojedinaca te promicanje znanstvenih i tehnoloških istraživačkih programa.

Premda se u Hrvatskoj godinama govori o hitnoj promjeni odnosa prema obrazovanju, znanosti i istraživanju u želji da se održi korak s naprednim zemljama, stav hrvatskih političkih struktura u vezi s time nije se bitnije promijenio.  U Hrvatskoj se obrazovanje i znanost još i danas smatraju sporednom, manje važnom djelatnošću. Potpuno je zanemarena činjenica da se partnerstvo i opstanak u međunarodnoj zajednici zasnivaju na znanju i inovativnoj sposobnosti ljudi. Ta činjenica ukazuje na nedostatak političke svijesti o temeljnoj ulozi znanja i inovacija u razvoju hrvatskoga društva i znatno usporava  razvoj svih razina hrvatskog obrazovnog sustava. Ne promijeni li se proračunski tretman obrazovanja i istraživanja, sasvim je sigurno dugoročno suočavanje sa stagnacijom razvoja hrvatskoga društva.  Takav se stav mora temeljito promijeniti.

Jedno od rješenje koje se svakako nameće je imenovanje potpredsjednika Vlade koji bi koordinirao djelovanje gospodarskih resora sa resorom obrazovanja i znanosti u definiranju i provođenju nacionalnih znanstvenih i gospodarskih strategija. On bi se sustavno bavio vizijom, prioritetima i smjerovima društvenog, gospodarskog i znanstvenog razvoja što bi omogučilo usklađivanje prijedlogā pojedinih ministarstava, agencija, zaklada, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i drugih o ključnim pitanjima razvoja društva, gospodarstva, industrijske proizvodnje, obrazovanja i znanosti.

Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga

Prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu

Potpredsjednik HSLS-a; predsjednik Odbora za znanost i obrazovanje HSLS-a

Povezani sadržaj

Telefon: 01 4810 401
Fax: 01 4810 404
Trg Nikole Zrinskog 17/1, 10 000, Zagreb
hsls@hsls.hr