Komentar Mirka Budiše: Plan gospodarenja otpadom- Treća sreća

Facebooktwittergoogle_plus

Mirko Budiša u svom je komentaru Plan gospodarenja otpadom- Treća sreća naglasio kako je Hrvatska imala obvezu do 2014. godine usvojiti Plan gospodarenja otpadom, ali je tadašnja Vlada uspjela dobiti odgodu od strane EU za njegovo donošenje do kraja ove godine. U zadnje dvije godine održane su dvije javne rasprave o nacionalnom Planu gospodarenja otpadom za razdoblje 2016.-2022., a u mandatu ministra Dobrovića napravljene su dvije verzije, od kojih je prva predstavljena u lipnju ove godine. No taj je Plan doživio oštre kritike velikog dijela stručne javnosti, kao i Europske Unije. Glavne primjedbe odnosile su se na nerealnost mjera iz Plana, odnosno na nemogućnost ispunjavanja kvalitativnih i kvantitativnih kriterija na čije smo se ispunjavanje obvezali.

Budiša je rekao kako je ministar Dobrović izjavio kako su se partneri dogovorili oko Plana i napravili kompromis, ali ne zna se koji su to partneri. Ipak, ovaj je Plan udovoljio zahtjevima HDZ-a o opstanku Centara za gospodarenje otpadom, a predviđa se izgradnja 13 takvih centara. No, unatoč svim tehničkim, stručnim i metodloškim nedostacima, Budiša je naglasio kako Plan ipak treba usvojiti, prvenstveno zbog novaca koji su osigurani EU fondovima. Naveo je i nekoliko razloga zbog kojih Plan predstavlja značajan iskorak. Prvo, uvodi interventne mjere gospodarnja otpadom za Zagreb i Split, iako se u obzir trebalo uzeti i druge veće gradove. Drugo, ograničavaju se kapaciteti Centara za gospodarenje otpadom, što znači uvođenje manjih sustava sortiranja i mogućnost primjene novih tehnologija kojima će se drastično smanjiti količina ostatnog otpada. To je izravan doprinos uspostavi kružnog gospodarstva kroz osiguranje otpada kao sekundarne sirovine za materijalnu uporabu.

S druge strane, Budiša naglašava kako Plan ima i ozbiljne propuste. Plan nije dao realno stanje s obzirom na vrste i količine otpada koji nastaju u Hrvatskoj. Ne postoje kriteriji po kojima će se graditi Centri za gospodarenje otpadom, sortirnice, kompostane i slično, niti su u obzir uzete naše geografske, gospodarske, demografske i druge specifičnosti. Nadalje, sustav gospodarenja komunalnim otpadom nije analiziran prema njegovim glavnim sastavnicama, niti se može unificirati na svim lokalnim i regionalnim razinama zbog spomenutih razlika. Zatim, ničim izazvani smo postavili cilj da do 2023. odvojeno prikupimo 60% korisnog otpada, a da rješenje nije cjelovito govori i činjenica da Plan ne definira niti propisuje uspostavu i ustrojstvo burze otpada preko koje bi se odvojeni otpad usmjeravao u gospodarstvo. Predviđeno prikupljanje biootpada bit će poseban problem za veće urbane sredine, pogotovo tijekom ljeta u priobalnom dijelu Hrvatske, zbog čega će se od toga vjerojatno brzo odustati iz higijenskih i tehničkih razloga. Još jedan nedostatak je što Plan nije dao mjere postupanja s proizvodnim neopasnim i opasnim otpadom, a nejasan je i status proizvodnje goriva iz otpada.

Na kraju, Budiša je dodao i kako uz Plan nisu priložene nikakve ekonomske podloge s C&A analizama, a upravo su takve podloge trebale vrednovati varijante riješenja sustava. Naglasio je kako će se Plan usvojiti, no potrebno ga je popraviti i prilagoditi potrebama i mogućnostima našeg društva.

Povezani sadržaj

Telefon: 01 4810 401
Fax: 01 4810 404
Trg Nikole Zrinskog 17/1, 10 000, Zagreb
hsls@hsls.hr