Hrvatska treba pod hitno novu Strategiju nacionalne sigurnosti i novi zakon o domovinskoj sigurnosti

Facebooktwittergoogle_plus

Strategija

Fokus hrvatske javnosti kada se govori o sigurnosnom sustavu uvijek je baziran na kadroviranju (tko vodi SOA-u, tko vodi policiju i sl.), a manje se raspravljalo i vodilo računa o reformi tog istog sustava.

Hrvatski sigurnosni sustav djeluje po Strategiji nacionalne sigurnosti još iz davne 2002. godine i u kojoj stoji da su temeljni ciljevi Republike Hrvatske ulazak u Europsku Uniju i članstvo u NATO savezu – prozvao je na početku konferencije za novinare koja je održana u ponedjeljak, 09. svibnja 2016. godine, u Središnjici HSLS-a u Zagrebu Dario Hrebak, predsjednik Kluba saborskih zastupnika HSLS-BUZ i član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora.

Na konferenciji kojoj je bila tema “Smjernice nove strategije nacionalne sigurnosti Granica RH – hot spot za džihadističke borce!” Hrebak je zatražio potrebu od Tomislava Karamarka, potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske zaduženog za nacionalnu sigurnost da žurno pokrene proceduru kojom će Vlada Republike Hrvatske donijeti Odluku o osnivanju Povjerenstva za izradu nove Strategije nacionalne sigurnosti i da se nastavi rad na Zakonu o domovinskoj sigurnosti, kako bi se uspostavio novi sigurnosni sustav koji treba biti više orijentiran na građane, te snažniji građanski nadzor nad nacionalnim sigurnosnim sustavom.

Strategijadr.sc. Mladen Nakić, predsjednik Odbora HSLS-a za nacionalnu sigurnost i međunarodne odnose upozorio je da za razliku od 2002. godine, kada je donesena Strategija, Hrvatska ima na svojim granicama situacije koje rađaju radikalizaciju islama.

Na primjer svega 20 kilometara od hrvatske granice, u nekoliko općina oko Velike Kladuše živi 40-tak obitelji po šerijatskim zakonima te jasno istaknutim simbolima Islamske države.

Nakić tražeći da se donese nacionalna strategija kao živući dokument s odgovorima što i kako će se Hrvatska sigurnosno ponašati u narednih nekoliko godina.

Upozoreno je također da se vodi računa o sigurnosti institucija, dok su građani zanemareni te se postavlja pitanje tko njih štiti.

Na konferenciji je izražena i potpora osnivanju obavještajne agencije Europske Unije, kao i planu NATO-a za ustrojavanje Centra za izvrsnosti za pitanja stranih boraca u Albaniji.

Povezani sadržaj