Iako dulje vrijeme formalno na vrhu političkih prioriteta, ravnopravnost spolova bilo je jedno od područja koje je u tek relativno kraće vrijeme prije pandemije uzrokovane koronavirusom počelo ostvarivati faktičke, mjerljive i vidljive rezultate. Izbijanje pandemije ugrozilo je ostvarene rezultate zbog naglog i drastičnog porasta razlika između muškaraca i žena u području neplaćenog njegovateljskog rada, pogoršanja dugoročnih učinaka kako na plaćeni rad tako i prihode žena, nasilja nad ženama, također uz znatan porast nejednakosti među spolovima u pogledu siromaštva, općenite dobrobiti, a osobito pogoršanja mentalnog zdravlja. Sa sigurnošću možemo reći da su teret sveopće globalne krize u većoj mjeri snosile žene u usporedbi s muškarcima.

Zbog smanjenja funkcioniranje zdravstvenog i odgojno-obrazovnog sustava zbog Covida, odgovornost u praksi u najvećoj mjeri preuzele su žene. Konkretno, istraživanja pokazuju da su žene te zadaće u obliku neplaćenog rada obavljale 36 sati tjedno, to jest na godišnjoj projekciji taj rad iznosio bi gotovo 2 000 sati godišnje, što je gotovo jednako godišnjoj satnici posla s punim radnim vremenom. Iz Izvješća o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2020. godinu, odnosno podataka Eurostata, proizlazi da je u prethodnom desetljeću rodni jaz u plaćama udvostručio, dok je rodni jaz u mirovinama dosegnuo gotovo 30%.

Nedostatak transparentnosti plaća utvrđen je kao jedan od glavnih problema.

Europska komisija je upravo zbog toga u ožujku 2021. uputila prijedlog buduće Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama. Prijedlog su usvojili svi nadležni odbori i Vijeće te se trenutačno nalazi pred prvim čitanjem u Europskom parlamentu.

Direktivom se propisuje nacionalna obveza uvođenja platnih struktura kojima se osigurava da žene i muškarci primaju jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, a ta se obveza primjenjuje na sve poslodavce i u pogledu svih djelatnosti. Predviđen rok za prenošenje te direktive u nacionalno zakonodavstvo jest dvije godine u skladu s tekstom prijedloga.

Smatrajući da je ravnopravnost spolova politička mjera za povećanje ekonomskog rasta i da je važnije nego ikad provođenje uključivih političkih rješenja u društvu, tijekom i nakon pandemije, HSLS u svrhu ubrzanog usvajanja europskih standarda u ovom iznimno bitnom području prava na jednaku plaću žena i muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti predlaže uvrštavanje usklađenosti sa zahtjevima buduće Direktive o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama u postupke javne nabave kao jedan od kriterija odabira ponude.

Ravnopravnost spolova nije samo temeljno ljudsko pravo. Društvene prednosti i potencijali povećanja rodne ravnopravnosti odnose se na poboljšanje ekonomije u smislu povećanja BDP-a, zaposlenosti, konkurentnosti i produktivnosti, ali i demografske slike.

Konačno, žene u društvu zaslužuju daleko više od poklonjenog cvijeta na Dan žena, zaslužuju odgovornost i pomoć države u pogledu osiguravanja njihove društvene ravnopravnosti kontinuiranim provođenjem odgovarajućih politika usmjerenih jačanju njihova društvenog položaja.

Svim ženama koje se danas u vrijeme velike gospodarske i društvene krize hrabro nose sa svim izazovima i teškoćama, HSLS Vam želi sretan Međunarodni dan žena!

 

Dario Hrebak
predsjednik HSLS-a