Priopćenje HSLS-a Splitsko-dalmatinske županije: “Bespuća Vladinih modela stanogradnje!”

Facebooktwittergoogle_plus

SPLIT – 22.02.2011.
Županijska organizacija HSLS-a Splitsko-dalmatinske županije izdala je priopćenje pod nazivom “Bespuća Vladinih modela stanogradnje!” koje možete pročitati u nastavku.

Dok hrvatska Vlada u sadašnjim vremenima previsokih kamata na stambene kredite, precijenjenih stambenih kvadrata te zamrlog građevinskog sektora nudi stambene modele kojima i dalje hrani nerealne apetite banaka i građevinskog sektora nauštrb građana, dotle na desetke milijuna kuna i eura leže skriveni i neiskorišteni. Veliki dio hrvatskih građana od 1997. godine svaki mjesec obvezatno izdvaja minimum 1,53 kn/m2 mjesečno u zajedničku stambenu pričuvu. Zbirno, riječ je ogromnim, višemilijunskim iznosima – i u kunama i eurima. Dok se jedan dio sredstava pričuve građana troši na tekuća održavanja zajedničkih dijelova nekretnine (pritom se znatnim dijelom troši neracionalno), dotle drugi neutrošeni dio sredstava pričuve građana ‘leži’ na banci s kamatom od otprilike  0,25% (štednja po viđenju).Može li se s novcima građana gospodariti bolje, da platiše pričuve zarade više od sadašnjih bijednih 0,25%, a da istovremeno oni koji žele doći do stambenih kvadrata plaćaju manje kamate od sadašnjih te da na kraju pokrenemo i zamrli građevinski sektor?Odgovor je – može! Naime, svi platiše pričuve (veliki dio građana) s tim bi silnim novcem stambene pričuve mogli osnovati svoju privatnu kreditnu uniju (ili  privatni stambeni fond) gdje bi svi platiše bili suvlasnici ili dionici. Za striktno namjensko upravljanje svojim novcem, platiše pričuve bi odabrali i postavili svoj stručni menadžment, bez mogućnosti da njihovim novcem upravlja ova ili ona političko-podobna struktura. Na taj način bi sadašnje platiše pričuve mogli: sami financirati izgradnju novih stanova po cijeni POS-ovih kvadrata – 1.000 €,  za takve stanove ponuditi znatno povoljnije kamate (4%) na stambene kredite od sadašnjih te zaraditi više od mizernih 0,25% koliko im banke danas daju.Zaključno, novca ima, ali s njim treba pametnije gospodariti na dobrobit građana (onih koji plaćaju obveznu pričuvu i onih koji žele doći do vlastitog stana) i zamrlog građevinskog sektora kojeg treba pokrenuti. Vlasti su te koje imaju snagu za urediti instrumente koji bi doveli do oplođivanja ovih sredstava na dobrobit onih koji uplaćuju pričuvu i onih koji žele imati svoj stan.
Kolika su sredstva zajedničke stambene pričuve građana – PRIMJER SPLITA:Prema podacima iz popisa stanovništva od 2001. godine Odsjeka za statistiku Ureda državne uprave u SDŽ, broj nastanjenih stanova za stalno stanovanje u gradu Splitu jest 54.763, ukupne površine 3,579.583 m2. Međutim, pričuvu ne plaćaju svi (npr. kuće s  2 stana ili kuće gdje je samo jedan vlasnik).  Iz iskustva znamo da se u gradu Splitu većina stanova nalazi u zgradama na koje se plaća zajednička pričuva Logičnim slijedom vrlo lako dolazimo do zaključka da iznos prosječne mjesečne pričuve za stan u gradu Splitu jest 84 kn mjesečno  Na osnovu prethodnog dobivamo sljedeće skupne iznose pričuve u gradu Splitu: 2,3 milijuna kn mjesečno (313.000 €), 27,6 milijuna kn godišnje (3,8 milijuna €, ne računajući kamate), te 83 milijuna kn kroz 3 godine (11,4 milijuna €, ne računajući kamate).U 2011. godini, ide novi popis stanovništva s novim brojem nastanjenih stanova za stalno stanovanje u gradu Splitu. Kako je od posljednjeg Popisa 2001. godine u Splitu izgrađen znatan broj novih stanova, očekuje se znatno veći broj platiša pričuve i još više neiskorištenog kapitala građana. A što je s novcem građana u mirovinskim fondovima? Mogu li se i oni bolje oplođivati?
                                                                                                                        Predsjednica Županijske organizacije HSLS-a
Splitsko-dalmatinske županije:Dr. Anita Šimac Rako

Povezani sadržaj

Telefon: 01 4810 401
Fax: 01 4810 404
Trg Nikole Zrinskog 17/1, 10 000, Zagreb
hsls@hsls.hr