Po riječima potpredsjednice Vlade Đurđe Adlešić, nakon šestomjesečne primjene tog zakona, HSLS će najkasnije do 1. svibnja, zatražiti očitovanje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi o uspješnosti njegovog provođenja, kao i o broju uspješno provedenih medicinskih oplodnji.
Ukoliko to izvješće pokaže nezadovoljavajuće rezultate, odnosno statistika pokaže manji broj uspješnih medicinskih oplodnji, HSLS će inicirati sazivanje koalicijskog sastanka na kojem će iznijeti svoje prijedloge izmjene i dopune tog zakona.
Članica udruge Roda Karmen Rivoseki Simić ustvrdila je da je odredba prema kojoj je pri svakom postupku medicinske oplodnje moguće oploditi samo tri jajne stanice, bez obzira na to koliko ih se razvije i dobije prilikom punkcije, značajno smanjuje statistički šansu za začeće.
Najspornije za HSLS je što zakon ne dopušta pohranjivanje zametaka, a dopušteno je pohranjivanje jajnih stanica.
Adlešić je u u prilog dopuštanju pohranjivanja zametaka iznijela i podatak prema koje je stopa uspješnosti tih postupaka puno viša ako se koristi pohranjeni zametak umjesto pohranjene jajne stanice.
Također je upozorila i na odrebu da se oplode tri jajne stanice te se u tijelo žene unose jedan ili dva zametka, pa dolazi do stvaranje viška zametaka koji se ne mogu pohraniti. Po njezinim riječima nedopuštanjem pohranjivanja zametaka uništavaju se zametci koji se ne unose u ženu, umjesto da se očuvaju.
Profesor ginekologije na ljubljanskom Medicinskom fakultetu i voditelj Odjela za reproduktivnu medicinu u Općoj bolnici Maribor Veljko Vlaisavljević upozorio je kako 15 posto stanovništva Europe boluje od neplodonosti, što je prepoznao i Europski parlament u svojoj deklaraciji o demografskoj budućnosti Europe.
Zamrzavanje embrija kao metoda ne samo da poboljšava uspješnost tehnike liječenja, već se smanjuju i rizici višeplodne trudnoće, ustvrdio je Vlaisavljević.
Također je kazao kako bi trebalo razmisliti o mogućnosti da se jajne stanice nastale nakon stimulacije ovulacije sve oplode te da se višak embrija koji se ne vrati u maternicu u prvom postupku može zamrznuti.
Predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju Velimir Šimunić rekao je da nepravedan napad na aktualni zakon, jer je "puno toga dobrog donio". Prije godinu dana, kako je rekao, za ulazak u postupak čekalo se 14 mjeseci, a danas je to šest do osam mjeseci, također Hrvatska omogućava šest besplatnih postupaka, dok Njemačka plaća tek 50 posto troškova za tri postupka.
Također je iznio i podatak da je lani bilo svega 18 posto smrznutih zametaka, dodajući kako je iz zamrznutih zametaka rođeno 40 od 526 djece začete umjetnom oplodnjom.
U Hrvatskoj je u listopadu i studenom 2009. bilo po njegovim riječima ukupno 602 postupka, odnosno 17,7 posto više u odnosu na razdoblje prije donošenja zakona.
Sudionici skupa složili su se da je donošenje jednog takvog zakona općeniti bio hrabar korak, no svojom rigoroznošću, po mišljenju nekih, on nas udaljava od europske prakse.
Pismo akademika Veljka Vlaisavljevića
Poštovani gospodine Darinko Kosor,
Želim još jedanput pohvaliti inicijativu HSLS-a i želju Vaše stranke da prezentira Vašoj javnosti kako je u pojedinim europskim zemljama riješena problematika medicinski potpomognute oplodnje (MPO).
U Mariboru sam sa svojim suradnicima bio 22. i 23. siječnja domaćin europskog skupa kliničkih embriologa na kojem su sudjelovali stručnjaci iz 31 zemlje svijeta.
Iskoristio sam priliku, da na neformalnom sastanku sa članovima organizacijskog odbora ovog sastanka Europskog udruženja za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE), upoznam svoje kolege sa Vašom hvale vrijednom inicijativom. Moram Vam sa zadovoljstvom reći, da je Vaša inicijativa primljena sa odobravanjem i simpatijama. Točnost Vašeg prijedloga dobila je svoju potvrdu i u zaključcima sastanka ESHRE.
Moram priznati, da sam na početku bio malo skeptičan do Vaše inicijative, ali me je gospodin Vojo Lukić uvjerio da je potrebno da podržim napore Vaše stranke da zakonsku regulativu o MPO što više prilagodite potrebama neplodnih parovima u Hrvatskoj. Želio bih još dodati informaciju za koju mi se čini da je za Vašu stranku sigurno zanimljiva. Gospodim Vojo Lukić rekao, da je ovog vikenda sa Vašom inicijativom upoznao i potpredsjednika Svjetske Liberalne Internacionale i europskog poslanika gospodina Jelka Kacina, koji je Vašu inicijativu i moje sudjelovanje na Okruglom stolu primio sa simpatijama, odobravanjem i razumijevanjem.
Srdačan pozdrav,
Prof. Veljko Vlaisavljević