Na ovoj Konferenciji o perspektivama ulaska država s područja Jugoistočne Europe u Europsku uniju, Kosor je istaknuo da države Jugoistočne Europe i dalje trpe posljedice ratnih sukoba na svojim teritorijima i teškoće prouzrokovane gospodarskim i političkim procesima tranzicije.

„Zbog svoje ekonomske krhkosti, dodatno su osjetljive i na udare globalne financijske krize i njenih realnih gospodarskih posljedica. Iako je situacija znatno bolja nego prije deset godina, države Jugoistočne Europe još se uvijek suočavaju s teškim gospodarskim, političkim i sigurnosnim izazovima i nadalje moraju ostati prioritet međunarodne zajednice, a posebice među državama članicama Europske Unije. Konačna stabilizacija, puni razvoj i gospodarski napredak jugoistoka Europe vitalni je interes ne samo zemalja koje čine taj politički i gospodarski prostor, nego i same Europske Unije“, kazao je Kosor. Dodao je i da je uUpravo perspektiva članstva u Europskoj Uniji najsnažniji instrument i katalizator reformskih procesa te je izuzetno važno da ta perspektiva bude sigurna, da bude jasno podržana i da se poštuju pravila pridruživanja koja su vrijedila i za ostale članice Unije.

Podsjetio je i na učinak niza financijskih programa, posebice CARDS-a koji je od 2000. do 2006. godine pružio financijsku potporu za projekte u iznosu od 4,6 milijarde Eura. Europska Unija je kroz IPA-programe predvidjela financijsku podršku regiji u periodu 2008-2012 u visini od osam milijardi eura za projekte izgradnje institucija, demokratizacije, gospodarskog i socijalnog razvoja te regionalne i prekogranične suradnje. „Međutim, ni ugovorne obveze ni financijska pomoć ne bi bili od velike koristi da same zemlje Jugoistoka Europe nisu članstvo u Europskoj Uniji definirale kao svoj temeljni nacionalni i državni interes. Formiranje takvog stava nije u svim zemljama bilo ni jednostavno niti je doneseno konsenzusom, ali je činjenica da su sve zemlje s ovog prostora pokazale da imaju demokratske kapacitete i političku zrelost potrebnu da se njihova društva u potpunosti okrenu europskoj budućnosti“, izjavio je predsjednik HSLS-a.

Posebno je istaknuo političku zrelost koja je pokazana u procesu regionalne suradnje, „jer nije jednostavno ni politički uvijek profitabilno misliti dva koraka unaprijed i inzistirati na uspostavi dijaloga i povjerenja među društvima i državama koje su do prije samo desetak, petnaest godina bile u sukobu“.

Istaknuo je i da se Hrvatska, koja je započela pregovore za članstvo u EU u listopadu 2005. godine, bliži tome cilju i nalazi se u završnoj fazi pregovaračkog procesa.

Također, naglasio je Kosor, HSLS se nada da će se uskoro steći uvjeti i da Bosna i Hercegovina i Kosovo dobiju jasne ugovorne okvire odnosa s Europskom Unijom i pokrenu procese reformi za ispunjenje europskih standarda. „Kao liberal i građanin ovog dijela Europe, čvrsto se zalažem da EU treba omogućiti i državljanima Albanije, Bosne i Hercegovine te Kosova bezvizni režim te na taj način potaknuti državljane tih država na mobilnost, a same države na provođenje daljnjih političkih i gospodarskih reformi“, rekao je Kosor. Naglasio je i da proširenje ne može i ne smije stati na Hrvatskoj, već da se dinamika proširenja ne usporava i da perspektiva članstva bude sigurna i za sve ostale zemlje Jugoistočne Europe.

„Mislim da se u regiji osjeća neka nova atmosfera, bez obzira koliko je ponekad pokušavali pokvariti glasovi prošlosti ili manjak optimizma oko daljnje dinamike proširenja“, zaključio je predsjednik HSLS-a Darinko Kosor.

Na sarajevskoj Konferenciji bit će usvojena i Deklaracija o novom početku na Zapadnom Balkanu.